Duhovnost na brzaka

Yoshinori Ohsumi je japanski biolog, stručnjak za staničnu biologiju koji je 2016. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće mehanizma autofagije.

Autofagija je proces koji stanice koriste kako bi razgradile i reciklirale stanične komponente.

Kao obrazloženje za dobivanje nagrade, odbor za dodjelu je izdao sljedeće saopćenje:

“Ohsumijeva otkrića su dovela do nove paradigme koja objašnjava kako stanice recikliraju svoj sadržaj. Njegova otkrića otvorila su put ka razumijevanju fundamentalne važnosti autofagije za različite fiziološke procese, kao što su adaptacija na glad ili odgovor na infekciju.

Autofagija je proces korištenja i recikliranja neželjenih dijelova stanice, odnosno različitog “smeća” sakupljenog u njoj. Sam termin, kojim je ovaj proces nazvan, sastavljen je od dvije grčke riječi koje u prijevodu znače “samo-jedenje”.

Činjenica da taj fenomen uopće postoji, otkrili su znanstvenici 60-tih godina prošlog stoljeća ali nisu mogli razumjeti složenost mehanizma sve do 90-tih, kada je to napravio Ohsumi. Dok je provodio svoje eksperimente, otkrio je i gene koji su odgovorni za autofagiju.

Autofagija je svojstvena svim živim organizmima. Priroda je mudro podarila stanicama tako nevjerojatnu i korisnu sposobnost da izbace ono što im “izgleda” suvišno ili štetno. Stanice djeluju skoro kao i mi sami, samo automatski. Upakirani “otpad” smješta se u posebne "vreče" – autofagosome, zatim se premješta u “kontejnere” – lizozome u kojima se probavlja i uništava. Prerađeni proizvod se “reciklira” i vraća u proizvodnju goriva za napajanje stanica.

Zahvaljujući autofagiji, stanica je očišćena od infekcija koje su ušle u nju i toksina koji su nastali tijekom staničnih procesa.

Kada se autofagija najintenzivnije odvija?

Kada je tijelo pod stresom. Na primjer, kada se izgladnjujemo. U ovom slučaju, stanica uzima energiju iz svojih unutrašnjih resursa – iz bilo kojeg nagomilanog “smeća” što uključuje i patogene bakterije. Ovime je nobelovac potvrdio da je ponekada korisno gladovati jer se tada naše tijelo čisti.

Ohsumi je dokazao da autofagija štiti organizam od prerane starosti. Čak ga i pomlađuje zato što stvara nove stanice, uklanja defektne proteine i oštećene stanične elemente iz tijela, održavajući ga u dobrom stanju.

Također, Ohsumi kaže da narušavanje procesa autofagije može dovesti do Parkinsonove bolesti, dijabetesa, pa čak i raka.

Umjerenost u jelu i povremeni (redovni) post je neophodan za zdravlje i dugovječnost, samo pronađite onaj koji vama odgovara – višednevni detoks, povremeni dnevni post od svega osim vode, post na cijeđenim sokovima ili npr. jedenje u periodu od samo 8 sati dnevno. Najlakše je prakticirati autofagiju tako da odaberete tri neuzastopna dana za ograničenu prehranu u kojima ćete postiti 16 sati a jesti tijekom samo 8 sati. Preporučljivo je da sati posta uključuju noć kako biste lakše prebrodili taj period, a hoćete li preskakati doručak ili večeru, odlučite sami.

Iako su istraživanja pokazala da će kalorijska restrikcija tijekom 16-satnog posta aktivirati autofagiju, nutricionisti predlažu kombiniranje s proteinskim ciklusom koji će povećati učinkovitost.

U danima ograničene prehrane unesite oko 25 grama bjelančevina, a u preostala četiri dana neograničene prehrane jedite veće količine bjelančevina (od 45 do 150 g). Za jasniju sliku, u jajetu je 6 g bjelančevina, u pilećim prsima bez kože 34 g i oko 2 g u žlici kuhane leće.
Proteinski ciklusi su vrlo učinkoviti u zaustavljanju starenja jer naše tijelo ne može stvarati vlastite bjelančevina pa je prisiljeno reciklirati postojeće zalihe. Uskraćivanjem bjelančevina pospješujemo autofagiju jer pojačavamo proces recikliranja vlastitog tijela.

Važno je ukazati na problem sa stalnim uskraćivanjem bjelančevina tijelu u vidu još jednog simptoma starenja, a to je gubitak mišićne mase zadužene za potrošnju kalorija. Da ne bi došlo do prevelike potrošnje mišićne mase, tijelu treba osigurati dovoljno bjelančevina, a ciklusi visokog i niskog unosa pomažu regulirati autofagiju.

Postoje dokazi da bi proteinski ciklusi mogli koristiti u smanjenju rizika od razvoja bolesti kao što su dijabetes, rak i bolesti srca. Dane ograničenog unosa bjelančevina najbolje ćete si prilagoditi sami, no kako biste bili opušteniji tijekom vikenda, sugerira se da to budu ponedjeljak, srijeda i petak.

U svom planu prehrane ne odbacujte masnoće, ali preporučuju se one zdrave, prirodne i neprerađene kojima ćete započeti svaki dan i konzumirati za svaki obrok. Masnoće imaju okus i što više zdrave masnoće jedete, vašim receptorima će trebati manje šećera i soli za osjećaj zadovoljstva. Od zdravih masnoća, koristite avokado, maslac, orahe, losos, skušu, sardinu i maslinovo ulje.
Ni ugljikohidrati u ovom planu prehrane nisu neprijatelj, ali treba ih pažljivo birati. Preporuka su oni s visokim udjelom vlakana kao što su povrće, voće, mahunarke i žitarice. I ovdje je vrijeme konzumiranja važno pa je preporuka jesti ugljikohidrate kasnije tijekom dana. Naime, kad nema ugljikohidrata, naše tijelo kao gorivo koristi masnoću. Ovo prirodno metaboličko stanje naziva se ketoza i jedan je od najboljih načina za pospješivanje autofagije. Kad se probudimo, tijelo nam je puno ketona pa kako bismo ih maksimalno iskoristili, preporuka je suzdržati se od ugljikohidrata barem u prvoj polovici dana.

Za poticanje autofagije korisne su i namirnice bogate antioksidansima kakvi su tamna čokolada i crno vino, ali u umjerenim količinama.

A što je s tjelovježbom?

Ne morate se ubijati satima i satima vježbajući. Dovoljno je po pola sata u danima većeg unosa bjelančevina.

Ako se stvarno kužiš u autofagiju, pitao bi te o bitnoj razlici ili sličnostii između nje i neurotransmitera . Sve mi vuče na nešto što ne želi ni službena medicina ni farmacija, nešto što je toliko bitno da je za običnog čovjeka strano, nebitno i nekorisno. Sve što sam shvatio preveo sam na neku božansku energiju koja je meni nepristušačna.

Filozofski pristup biočesticama u čovjeku. A mom susjedu i nećaku tenk otkine glavu i izvadi srce koje sam vidio kako poskakuje na asfaltu.