HIPOKRIZIJA

Nakon tri dana izbivanja, temperaturu je u popodnevnim satima jedva "dobacila" do 18 stupnjeva! To je „bad” odlaska nekamo, jer u ovo hladne dane kad se moraš vratiti, hladnoća plijeni! Prednost koju ima etažno plinsko grijanje topi se u ovakvom trenutku. Možda je trebala ostaviti grijanje upaljeno tri dana? Iako je stan osiguran, mislila je da to ne bi bila dobra ideja. Ovako, nema druge nego smrzavati se danas.

A što reći o prethodna tri dana? Mnogi uopće niti ne znaju kaj je ljubav. Koliko puno ljudi nije se nikad niti zaljubilo u životu i nemaju pojma kaj je to. Koliko se tak razočaralo u životu da im sa pol stoljeća ne pada na pamet nekaj niti započinjati a kamo li petljati? Da, istina je, život je jednostavniji bez ljubavi!

Ne moraš stalno voditi računa o onom drugom. Ne moraš stalno misliti na nekog (ionako to ne činiš svojom „voljom” već smo tako građeni). Ne moraš usklađivati svoje postupke i pokrete s nekim.
Pa ipak, ljubav je pokretač života. Ljubav je esencija života, a možda i smisao?
Što činiti kad te pohodi ljubav u sedamedesetima? Ona prava, opijajuća, sveprisutna, iscrpljujuća a tako divna, koja daje smisao životu, danu? I kada znaš da nije vječna. Da će trajati kraće od tvog braka, ali valjda duže od tvog penzionerskog staža npr? I kada znaš da će te tijelo izdati, kad tad. Bez upitnika!

A kad se vratiš u krevet, najljepše je to mjesto na svijetu, gdje su se dobivali ratovi, gubila prijestolja, životi, smisao, stvarala najljepša poezija kao i priče kojima smo besmislenom životu davali smisao.
Budeći se u zajedničkom krevetu, pita on nju, onako nehajno, a opet zapovjedno: Moram te uslikati za duplericu! O duplerici su pričali dan prije, kada je ona pristala. Ne radi se o onoj negdašnjoj Startovoj, već o jednoj drugoj. Na tu duplericu moš doć kao planetarni blizanac (dvojnik) nečiji, tko se rodio na isti dan, iste godine kao ti...ali on je planetarno poznat a ti si tek jedan običan čovjek s imenom i prezimenom, zanimanjem i fotkom! Fora!

Nasmijali su se oboje na spomen „duplerice” i nje na njoj! Ali i njega na njoj, prethodne noći! Toplije je tako kad se pokriju jedno drugim. Makar na kratko, toliko koliko bi trajao njihov sex. A malonoćni razgovori traju li ga traju! Nikako usnuti prije jedne, dvije ure! Dobro je da su oboje „dokoni” onoliko koliko im može biti.

Lijepa je ljubav u tim letima. Najljepša! Ništa ne moraš (ni ženiti se, niti djecu praviti), jedino je pitanje da li možeš? I da li želiš!
Ti zagrljaji, dodiri najljepše je što ti je ostalo od života. I shvatiš da je jedino to bilo vrijedno življenja. Baš onog koje si uglavnom propustio, zbog nerazumijevanja, prijevara, stjecanja, stvaranja, djece, obzira, posla...svega što nije važno.

I tada, kada odu svi, kada ostaneš samo ti najviše ti treba on, tvoj čovjek...tvoja žena! Tvoja sjena, tvoj alterego, tvoj blizanac a možda i dvojnik. I tada kad najmanje imaš i znaš da ćeš ostati bez ičega, ljubav ti podari sve! Ona ljubav u ispijanju neke šalice kave, kuhanja nekog ručka, zajedničkog tuširanja, gledanja romantične komedije, šetnje, poljubaca, pogleda...običan život, običnih ljudi samo nam ove, jedne jedine planete.

I bude ti žao, suze cure niz obraze. I ne znaš objasniti jel to od sreće ili tuge. Što jest i što ne bje. I da vrijeme trajanja neumitno odlazi. Možda i jest prava vrijednost u tome, što znaš da ima sutra, ali nisi siguran za preksutra...i nak sutra...i njak...njak! I svaki rastanak je jedna mala smrt. I živiš sa tom smrću od danas do sutra.
Na kraju i na koncu, jer on će doći, sretni su oni koji vole...u pedesetim, šezdesetim, sedamdesetim....a može i dulje!
Ne znaju to oni koji ne znaju, a oni koji znaju, pričat će vam priče o tome!

Joj kako je lijepo kada voliš pravu osobu, a kako sam nesretna jel' volim krivu osobu!
I kada znam da ne može nikada biti i neće nikada biti.

Ipak, sad mi je bolje, ali znam da mogu voljeti, a svjesna sam da se više neće dogoditi s nekim drugim.
Vražji internet, kad netko i pokaže neki interes za mene, na internetu piše da imam 77 godina!
Nitko normalan se ne želi upustiti s nekom ženom od 77 godina, bez obzira kako izgledala i kakva bila.

Ali znaš kaj, ja još mogu!
Mogu voljeti, željeti i zapravo vrijeme kad nisam voljela mi je nekako proteklo, niti ga se ne sjećam.

Ti uživaj, kako bi Istrijani rekli, uživaj kako ti je bog lipo dao!

Što se tiče temperature u kući, moraš provesti u krevetu dok se ne digne, što i nije tako loše.

Ja sam skužila da ništa nije bitno sve dok se osjećaš svoj, ja nisam neko vrijeme nakon stenta,
ali sam došla k sebi i svoja sam. Tak' da znam o čemu govorim.

bok đusi! drago mi te sresti na mom blogu...i drago mi je da ti je moja priča zgodna za pročitati...popričati o životu, ljubavi i ovim nekim poznim godinama. većina ljudi (mlađih) misli da ne postoji ovo o čemu nas dvije pričamo...ljubav i želja u tim nekim godinama, a to je posve pogrešno.

mi smo i dalje skoro pa isti otkad se znamo...jednako osjećamo, gledamo i vidimo svijet oko sebe...godine idu, a mi nekako starimo u tijelu i mijenjamo se, ali duh i ono u nama...nekako kao da je uvijek isto? ili možemo i hoćemo voljeti il pak nismo i nećemo? recimo da imamo izbor (ako i koliko), ali kaj misliš kak je onim ljudima koji nikako ne mogu uopće voljeti? ti i ja nismo uglavnom imale koga (ili smo imale pogrešne ljude), ali smo to mogle...a možemo i danas! wow...to je pravo umijeće i čudo, rekla bih!

a glede temperature, mogla sam još ostati koji dan ali nakon par dana ipak volim otići doma...da, nije život jednostavan nama koje volimo srcem...ha ha...zato nam valjda i trebaju stentovi...da srce bolje voli! meni ih nisu stavili već su samo štrakali po žilama, ali mi se čini da sam sliljedeća kandidatkinja? kakogod, nekako se teško dam u krevet, osobito prek dana? odem ja svaki dan iza ručka po ure se odmorit, rijetko i zaspim, ali teško da ostanem u njemu dulje od ure. u krevetu sam ili samo kad sam bolesna ili kad se sexam. ha ha..loše spavam po noći tak da je prvenstveno...sex (moram malo reklamirat sex u sedamdesetima). ak nisam do sad, nit neću, to je moja deviza. neću reći da je glupo počet voljeti ili se sexati u ovim godinama. ali, sada nam treba netko za suživot, druženje, razgovor, šetnju, maženje...sve ono što još uvijek jesmo! sad nam više treba netko nego li dok smo mladi i puni poleta, sadržaja, obveza...sve kipi u životu.

i znaš kaj, zakaj misliš da nitko normalan se neće upustiti sa ženom od 77? možda baš i neće, ali netko sa 76 ili 78...tko zna, ja bih rekla da možda ipak negdje čeka nešto na tebe...možda ti se trebalo dogoditi ono prije da dođe ovo sada? i ja sam prije godinu i nešto već bila odustala...a gleč kaj mi se dogodilo? ljubav života. ne odustaj, ako si ti spremna, bit će i on! kad tad...važno je biti spreman (znaš onu o horaciju itd)! želim ti mirnu noć (jutro i dan) a ja ću sad malo po pasijansu i odoh u onaj isti krevet o kojem smo pričale! ciao

Laku noć draga, ja volim sve raditi u ili na krevetu. Kao laptop i ostalo.
Valjda mi paše taj položaj.

Ne mogu vjerovati da postoje ljudi koji nisu nikad bili zaljubljeni.
Pa to je najviši high, bolje od ikakve droge, nemam mi boljeg nego biti zaljubljena, ali fakat je naporno.

Buona notte.

o da đusi, ne bi vjerovala koliko je puno ljudi koji nikad nisu voljeli. ne znaju, ne mogu nije bitno. znam ljude koji su 40 godina bili (ili jesu) u braku a ne vole se. veže ih jedino zajednička imovina, djeca (iako su već otišla ali "obziri")...a odnos je ljuštura u kojoj nema ništa! i tako desetljećima.

ja nisam mogla pristajati na to...nikad. i uvijek (mrzim riječi nikad i uvijek, ali ponekad treba pretjerivati) sam željela više. pravi odnos, ljubav i dvoje ljudi koji se poštuje i voli. normalno, onda sam dobivala manje...jer je obično takav odnos bio ograničen na neko vrijeme trajanja. s pogrešnim (uglavnom biramo pogrešno) ljudima ne može biti dobar odnos. možemo hiniti, možemo hendlati...iznošenje zajedničkog smeća, zajedničke kupovine, režije i ostale trice i kučine koje čine život, ali ako se sve svede na to "kaj ćemo jesti" meni je da odem. radije solo nego li tako, solo u dvoje.

moj problem je što sam ja svaki put iznova pokušavala, kao da je prvi. i s ljudima koji nisu imali pojma kaj je veza (ili su bili dugo u braku ili nisu bili u nikakvoj vezi ili su u "vezi" s poslom)...i onda shvatiš da tražiš previše, pa ne dobiješ ništa. nemaš doma majstora, financijera, vozača...sve moraš sam, ali nagrada je ljubav. jedino kad si sam, možeš zaiskati ljubav. rijetko tko se usudi i upusti u ljubav ako nije sam. ove jebivetre kaj su u braku i nekaj bi sa strane jebucnuli kad i kako oni mogu i znaju, ne računam!

tema je zanimljiva i prava za dejting sajt. ali, na ovom sajtu nema ljudi koji su u stanju pričati. većina se ovdje dođe isprazniti (verbalno) ili kreveljiti. neki su tu samo zato da bi vrijeđali druge...no, ovo i jest mjesto i vašar taštine. istina, nekoć prilično zanimljiv u kojem su mnogi sudjelovali bez fige u džepu, ali kako se srozala ova država srozao se i ovaj sajt. samo rijetki imaju muda ovdje zakoračit u sebe, podijelit sebe. nažalost, pun je svijet ljudi koji se izruguju drugima a u stvari, najviše su potrebiti za pomoć.

bljak dan, kava popijena...odoh! mislim da danas neću mrdnut iz kuće?

Kod mene je 5:45 am, jos je mrak, pijem Nesicu u krevetu. To su mi najdraži trenuci, oko 5 u jutro.

Budim se rano, jer idem rano spavati. Večeri su mi inače duge i bolne, pa ih skratim, al' onda se rano i probudim.

Mislim si, da imam nekog, ne znam bi li mogla ovako, sve bi mi bilo poremećeno.

Ali čemu misliti o nečem čega nema?

eh da, (da ne bude 13 komentara), ovih dana sam propustila godišnjicu najvećeg dodgađanja "naroda" koji se dogodio u HR! prosvjed na Trgu za radio 101! te davne, 1996.g. na dan 21.10. okupilo se više od sto tisuća građana HR i Zagreba i pokazalo tadašnjem režimu F. Tužđmana kaj misli o gašenju najboljeg radija ikad na ovim prostorima! zločesta djeca i ostala škvadra (kao i ona ranije u Feralu) obilježila su to vrijeme slobode riječi i grada Zagreba kao nepokorenog grada! bila sam svjedokom toga, na ulici i bila tamo gdje je trebalo biti! policjoti su se skrivali po haustorima ko u najgore vrijeme Tita! i Tuđman je naredio da se krene na narod, ali pametni Jatrnjak je to odbio! tko zna što bi bilo da je bilo?

a danas neki lajbek od Thompsona pokušava prozvati grad Zagreb i njegovog gradonačelnika a nije vrijedan nit cipelu obrisat građanima koji su birali svoju vlast prije par mjeseci! Jebi se Th. o svom trošku a ne o mom. E nećeš u Arenu koju ja plaćam! imaš livada i pustopoljina u Livnu, Duvnu, Čavoglavama kolko oš...revaj tamo i ti i svi ovi drugi narodnjaci koji zaposjedaju Arenu. da je po meni, ne bi nitko od svih tih (nit Brena nit Prijović a bome nit pok. Halid) tamo pjevao...odite tam na neko gumno pa orgijajte. na ovim prostorima nikad se nije javno na trgovima niti u dvoranama izvodila narodnjačka muzika, osim Lado u srpnju svake godine! o izuzecima ala Brena u doba Yuge ne bih, ta je žarila i palila u YU, ali nikad to nisam slušala, niti budem! daleko vam kuća bila. zna se kaj je urbana glazba (rock i slično)!

da, đusi dugi je dan ako se rano ustaneš? ja npr tek nešto prije 8h, a liježem relativno kasno...krenem u 23 a bude i poslije ponoći kad zaspim! važno da imamo mogućnost izbora i idemo spati kad želimo a ne kao dok radiš (rano ustajanje a kasno lijeganje), jer se tada nikad nisam naspavala. eto, od mene za danas toliko

ispravak netočnog navoda, tj. tipfeler, nije 21.10. već 21.11.

Tomislav je kriv za sve, tko zna šta će još biti?

:) nek je tebi bilo lijepo

i da, ljubav treba vikati i sa brda i krovova...

po drugoj strani da neki , mnogi? znaju kaj je za istač ljubav, ne bi bilo toliko rastava, praznih bračnih ljuštura

ali kak se po novome veli, što kredit sastavi neka ništa ne rastavi :))),

a onda opet, ko je "pametan" kad se zaljubi

al po mom, treba xyz puta probati
radije nego kasnije žaliti...

ahaha toNson...al paz ti, on legitimno izabranu vlast u zgb, koji je dobio ne tanku već premoćnu većinu od ? 65%? zagrepčana zove - Sekta...pa bokte bezobraznog li kretena

a i tolko od poštivanja zakona..demokratskih, višestranačkih izbora,...no Znamo s kim imamo posla...

oj dona! da, treba vikati...zato što je tako rijetka, a i ljudi loše čuju ;)

ha ha đusi, da tomislav je kriv, kaj da mu čovjek radi? ta dobio je više od 60% glasova građana zagreba. tko je to vidio tako premoćno pobijediti, zadnjih godina na državnoj razini HDZ je pobjeđivao sa 25% glasova!

tu se slažemo dona, treba probati jer kak ćeš znati ak nisi? a onda postaneš žena sa iskustvom, ha ha, kaj ne đusi? jednom si imala krasnu izjavu...da žena ako dovoljno dugo živi, nabere se tih ljubavi!

ah, dobro si ga krstila u tonsona! btw tam sam na fejsu komentirala tu njegovu izjavu za rtl, pa sam pobrala više od 450 lajkova! normalno, i uvreda ko u priči, ali ni frtalj. dakle, ljudima je ipak dosta tog šarlatana. ali ima jedna druga stvar, dotični bezobrazno banalizira volju građana zagreba, jer mi smo bedasti pa ne znamo kaj je sekta (izabrali smo sektu). bili su preblagi i Tomašević i Milanović danas, ja bi to udarila onak posred face (mislim, preneseno), ali kak se ono veli,bolje govno ne dirati. jer fakat, moraš biti govno da uzmeš lovu da ne pjevaš! eh, laku noć hrvatska!

btw vidim da se waso razletio po tuđim blogovima da bi općio samnom prek plota? uživaj wasi! odmori se malo, zaslužio si!

odoh sada u krpe, curke laka vam noć i hvala za obisk (ili dobro jutro)!

i da zaokružim priču, ova fotka mi je mrak! tako je istovremeno duhovita, zabavna i nekako prijeteća! jer, koliko god voljeli i živjeli, nećemo preživjeti (kosturi)!