HIPOKRIZIJA

c/p
"Sekularna država" je pleonazam
Goran Sunajko
Država je tako ona apstraktna vlast koja se ne temelji na božanskom pravu (jus divinum) nego društvenom ugovoru koji nadilazi religijske, vjerske i svake druge osobne ili partikularne interese. Osobito nakon Francuske revolucije dolazi ne do razdvajanja crkve i države, kako se obično govori, nego do odvajanja države od utjecaja crkve kao procesa sekularizacije, pa legitimnost vladara ne proizlazi više iz božanskog prava (papa više ne potvrđuje vladare), nego najprije iz skupštine u kojoj sjedi elita (aristokracija) s pravom glasa, a kasnije, nakon uvođenja općeg prava glasa, narod (državljani) na izborima. Otuda je jasno kako je sintagma »sekularna država« pleonazam, jer ili jest država (pa je implicite sekularna) ili uopće nije država!

U postmoderni, koje smo suvremenici, taj se znak jednakosti između politike i države postupno ukida pa se sfera političkoga, s političkih stranaka koje formiraju vlast, širi i na društvo (interesne skupine, sindikati, poslovni subjekti, udruge, civilne inicijative), što je jednom Hegelu samo sto godina ranije bilo nezamislivo.

Država (vlada) gubi monopol na politiku koja se sada odvija sve više u društvu, što svjedoče gotovo redovni pregovori vladâ s poslodavcima, sindikatima, udrugama ili civilnim inicijativama i prosvjednicima. Nužno je razumjeti da su sve te sfere također političke, ali nisu državne. Demokracija danas, stoga, nije zamisliva bez civilnog društva, koje sve više utječe na državne odluke, ali je ono demokratsko samo ako je odvojeno od države te ako zastupa temeljnu odrednicu demokracije – jednakost, a ne nejednakost zahtjevom za isključenjem određenih društvenih skupina od općih prava.

Nadalje, konfesionalni vjeronauk u školama koje su državne (javne) izravno je zadiranje u neutralnost države, bez obzira na Vatikanske ugovore kao međunarodne ugovore (koji obvezuju), izbornost predmeta u školi ili velik broj izjašnjenih vjernika na popisu stanovništva.
Vjersko obilježje (poput križa ili raspela, polumjeseca ili Bude) u učionicama državnih škola koji stoji uz državni grb narušava neutralnost države jer bi u tom slučaju trebalo iznijeti obilježja svih ili barem većine konfesija kako bi učenici druge vjeroispovijesti također razumjeli državu kao svoju, kao onu koja i na simboličkoj razini jamči njihova državljanska prava. U protivnom bi učenici druge konfesije ili agnostici mogli pomisliti da, osim jednakih prava koja uživaju, ipak postoje oni koji su poželjniji, "jednakiji" od njih. Odnosno, mogli bi pomisliti da su državni grb i religijsko obilježje istovjetni na način da pripadanje državi (državljanstvo) implicira ili treba implicirati i pripadništvo konfesiji obilježje koje je izvješeno na zidu. Hrvatsko je društvo, u to nema sumnje, u vjerskom i kulturnom smislu većinski katoličko, no odlučno je to da ta činjenica nema veze s pojmom većine ili pojmom države, koja u državljanskom smislu treba osigurati neutralnost zbog onih koji su u manjini.

Pojednostavljeno, to znači da bez obzira koliko se državljana na popisu stanovništva iz bilo kojeg razloga izjašnjavalo kao vjernici katolici, državna neutralnost postoji zbog onog jednog državljanina koji se tako ne izjašnjava. Tek tad može se govoriti o liberalno-demokratskom karakteru države jer je volja pojedinca zaštićena od volje i svjetonazora premoćne većine, od "tiranije većine", kako to naziva Alexis de Tocqueville.


Tako su sovjetski komunizam i njemački nacizam kao jedina dva totalitarizma u teorijskom smislu ukinuli državu te svoj partikularni svjetonazor nametnuli kao opći.

Stoga kada se u javnom diskursu govori da nametanje sekularizma ima korijene u komunističkoj ideologiji (sto je svakako dio marksizma), onda je riječ o potpuno pogrešno postavljenom problemu jer nema veze sa sekularizmom.

Prema teološkim argumentima, primjerice Tome Akvinskoga, Bog je vrhovno dobro (summum bonum) sa svim atributima savršenstva te za vjernika to nije upitno, što ostaje dio poštovanja prema nečijoj vjeri kao i prema javnoj religiji (kršćanstvu, katoličanstvu), što u nas jamči i Ustav. No, u državi žive i oni koji nisu vjernici, oni koji su pripadnici neke druge konfesije ili naprosto oni koji vjeruju, ali ih iritira prevelika zastupljenost religijskog sadržaja u društvu ili raspored satnice vjeronauka, što nužnim čini neutralnost države kako bi svojom širinom obuhvatila jedne, druge i treće te svojom neutralnošću jamčila što širi pluralizam. Stoga je zaista presudno pitanje treba li djeci konfesionalni vjeronauk, koji podrazumijeva i vjerovanje u Boga određene konfesije, ili im treba religijsko obrazovanje (religijska kultura) koje će ih poučavati o vjeri, odnosno religijama. Odnosno, odlučno je pitanje može li se vjera naučiti ili se o njoj može samo učiti? 

Iz svega ovoga važno je zaključiti da država nastaje iz razloga koji i sama danas štiti, a to je pravo odabira. Primjerice, hoće li netko biti vjernik ili ne, hoće li roditelji djecu upisati na vjeronauk ili ne, što je moguće jedino ako se shvati da država nije religijska, niti je religija državna jer u tom slučaju prava na odabir više nema, a država ne prestaje time biti sekularna, nego prestaje biti država, neutralni jamac pluralizma, ljudskih prava i jedino mjesto sprječavanja nametanja partikularnih stavova kao općih. Očuvanjem države kao apstraktne i neutralne vlasti, jamčenje liberalnih i demokratskih prava nije stopostotno, ali je najviši mogući jamac slobode, jednakosti i mira. Za vjersku je zajednicu to također jamstvo da se država neće miješati u autonomiju i načela vjerskih zajednica, što je jedini jamac demokratske suradnje između civitas Dei i civitas terrena.

ovo su samo neki dijelovi teksta, a cijeli link teksta ostavila sam kod done, jučer, na blogu! ali, dobro je ako pročitate i ovo...pametnom dost ili kak bi rekel pok. Alić "štovani, meni je sve jasno"! bilo bi dobro pročitati neki pametan zapis ili komentar na ovu temu? ali, naivac sam i stoga kidam nalijevo!

tako je....
i tako bi trebalo biti
ali mi ionako volimo sve nešto malo prilagoditi kako kome paše, od vladajućih do pojedinca
jer kao pa joj demokracija, pa 21. stoljeće
iako svaka, ali baš svaka vjera, konfesija ima svoje vrlo stroge principe...
al to je ono, mi bi, ali ne baš skroz...i baš toliko
jer ćuj, ovaj pa znaš

i razna izmotavanja...
i onda sam ja kao licemjerna, bezdušna i inFidel
ahahha.

i zapravo opće mi nije jasno kak je moja tema, prešla na full osobno..jer da Ti, a pogotovo Ja...

a bio je osvrt na "čudno" ponašanje hrtv za uskrs
i kaj je papa napravil ili nije..
jer.

tak da si mislim, wtfck ?

i sam da znaš :))))

ovo ti niš ne vredi, jer ko je taj G.Sunajko...pihhh

"kada ja valjda bolje znam" šta osjećam i zašto se tako osjećam :DDDD
:)))

kao i što Znamo jelte, da pod emocijom nismo sasvim svoji ni razložni, ni racionalni, ni pametni

ali jao

mah, same old, same old

niš, metali bumo slike i lijepile linkove, da ne uznemiravamo dežurne :))))

Hi Sara. Jučer sam otišao na h-alter i u puno teksta nisam naišao na nešto što mi i prije nije bilo poznato... ali nije stvar u tome.
Da si rekla da ti _želiš_ živjeti u laičkoj državi onda se mi danas ne bi dopisivali, ali rekla si da je "ovo laička država", a ona to nije. Ustavom je definirana kao sekularna no u praksi je to samo djelomično jer je (čini mi se?) utjecaj Kaptola dosta značajan (Vatikanski ugovori?).
Also, nismo laička država, premda bi ti voljela da je... nekome bi pasala teokracija, nekome autarkija (kao pretpostavka eudaimonije)... Meni je svejedno, religija ne igra nikakvu ulogu u mom životu, premda se trudim ispoštovati vjerske blagdane – uglavnom glede jelovnika.

i da sam fkt vjernica, žešća, pa ono obavezan post petkom i sve tak uključujući i misu zornicu, nedjeljnu..:))) i bla

sad bi si mogla skroz umisliti da sam, kaj aj znam, poslana od nekog anđela

jer su ti neki muški, bili tak žiFčani, i ljuti i bla, da sam morti njihovima doma, napravila uslugu, pa bolje da su se tu ispuhali, nego doma njima jamrali i dizali tenzije..

:)))

donna u misiji...:PPPP

A svezi glede haltera, ne tako davno mi je jedna popularna iskričarka rekla, kada sam spomenuo da s halterima nema nikakvih iskustava, da očito imam rupu u obrazovanju... ;)

xixiix Krešo, sad bum morala guglati, da si proštudiram kaj je svakoj pobrojanoj odlika
jer zaboravila pol toga...


ali kaj se tiče vjerskih navada i običaja u vezi hrane..priprve, jela jel picek, jel riba, jel pajcek, jel janko....daaa, tu sam veliki zagovornik
i sam dajte, hvala

niš se ne ženiram :DDDD

...nemaM... tipkovnica jede slova

@Krešo, bogme, stare navade i dalje pale
al nikada nije kasno jelte, obrazovati se :))
i oko unterveša, recimo muške Boss boxe kaj ih reklamira beckham ili ženske i viktorija sikret :P ponude :)))

To oko "unterveša" mi nikada nije bilo napeto... može i bez, premda cijenim savjete oko brendova. Uostalom Sam Clemens (Mark Twain) je rekao da odjeća čini čovjeka jer goli ljudi imaju slab ili nikakav utjecaj na čovječanstvo.

Propustila sam, ka i uvik najvažniji dio, u vezi vjere, hrane i seksa.

Baš mi nije ni do čega nabrojanog, naročito ne do Romana, do njega najmanje.
Tako da u stvari nisam ništ propustila.

Ja sam se bavila kočnicama.
Počelo mi grebati kad zakočim.
Da ne duljim, pads, kaj ja znam kak se kaže kod na našem, rotori, valjda su to rotori na našem, kalipersi to ne znam šta je, ali bitte zahlen all together, $1300.

Tak da sam Romana izignorirala, a ostale, volim...naročito moje cure Donnu i Saru.

Simpatiziram Ricambija, jer je moj tip zezancije i razmišljanja.

Jareta poznajem 100 godina i ono, uzmeš u kompletu...ili ne uzmeš, već kak ti dođe.

Gjuro is forever, razumijem ga na malo nerazuman način, ali on je super, rebel without reason.

Vjera...koja Vjera, Vjera Urlic, Vjera Markotić, ima ih više, nije mi do njih.

krešo, izgleda da ti ipak nisi proučio domaću zadaću, pa ću nekako ponoviti kaj je laička država (ne znam otkuda si izvukao ono kaj si kod done napisao?)...jer u tekstu koji sam navela link, izrijekom piše...da je naš ustav prepisan od francuskog, ali je izostavljena riječ...laička! e sad, sve bi bilo dobro da je naša država sekularna, ali nije! u tome dokaz vatikanski ugovori (koje isto spominje navedeni članak, koji ugovori su protuustvni), pa to kaj po školama vise križevi, kaj je nacionalna tv kao crkvena tv na kojoj svaki dan imaš barem neku procesiju i crkvenu vijest, a ovih dana da na govorim...etc etc....no kako se ne bi nadmudrivali, evo još jedan tekst (napisao ga je crkveni doktor, a ovaj put nije Porobija), dapače, dotični je i sada aktualni vjerski odličnik. pa tko voli nek izvoli, ja se ne bih više nadmudrivala oko sinonima...sekularni ili laički! mi (ova država) nije niti jedno niti drugo!

c/p
Laičnost i laička republika
Za laičnost religija nije problem niti laičnost ima za cilj borbeni ateizam i uništenje religije. Zapravo, upravo zato jer smatra da je i religija važan dio života pojedinaca laička država nema prava miješati se u ta pitanja
Laičnost u komparativno-politološkoj perspektivi

Laičnost i laička republika

Za laičnost religija nije problem niti laičnost ima za cilj borbeni ateizam i uništenje religije. Zapravo, upravo zato jer smatra da je i religija važan dio života pojedinaca laička država nema prava miješati se u ta pitanja

Riječ laičnost (laicité) nastala je u 19. stoljeću kao izvedenica u francuskom jeziku od pridjeva laďque. Riječi laičnost prethodi riječ laicizam, koja se prvi put pojavljuje 1842, a njome se označava »doktrina koja teži dati institucijama nereligijski karakter«, kako ističe Guy Bedouelle. Riječ laičnost spominje se prvi put 1871. kao neologizam, a ušla je u uporabu s raspravom o javnom obrazovanju. Svoju punu afirmaciju laičnost je doživjela u Francuskoj zakonima o javnom obrazovanju Gobleta i Ferryja između 1880. i 1886, a osobito Zakonom o odvajanju crkve i države od 9. prosinca 1905, koji je još na snazi, a osnažen je primjerice zakonom o zabrani isticanja vjerskih simbola u javnim školama iz 2004. godine.

Načelo laičnosti afirmira ideju republike, zasnovane na ideji suverenih građana koji uživaju potpunu jednakost, s jedne strane, te ideju da je svakom partikularizmu mjesto u privatnoj sferi, ne poričući činjenicu da se između pojedinca, građanina i republike nalaze mnoge formalne i neformalne zajednice. Laičnost je dakle jamstvo javne sfere, univerzalnoga prostora rezervirana za ono zajedničko svima te je time preduvjet uspostavljanja jedinstvene političke zajednice. »Vjerska neutralnost države samo je naličje lica koje je njezina težnja za univerzalnim i vrijednostima zajedničkim svima«, kaže H. Pena-Ruiz. Sukladno tomu, laički prostor niti je plurikonfesionalan niti monokonfesionalan, on je nekonfesionalan; a može se kršiti otvorenim ili prikrivenim privilegiranjem jedne ili više konfesija.

Laička republika uzima u obzir da građani mogu imati najmanje tri osnovna, uvjetno rečeno, duhovna uvjerenja: prvo, da su teisti i da po uvjerenju ili vjerovanju pripadaju određenoj konfesiji ili da svoj teizam ne dijele u vjerskim zajednicama; drugo, da su ateisti ili, treće, da su agnostici. Laička republika ne može si dopustiti da utječe ni na vjersku opredijeljenost niti na vjersku neopredijeljenost. Ona mora ostati neutralna od nametanja bilo kojega duhovnog stava, osiguravajući time jedinstvo i jednaku uključenost svih u javnoj sferi. Načelom laičnosti republika pokušava ako ne smanjiti, a onda barem ne povećavati sukob između različitih, često veoma sukobljenih vjerovanja, uspostavljanja dominacije koju pojedina skupina želi provesti nad pojedincima i time se legitimirati kao jedini predstavnik njihova mišljenja ili privilegirati pojedine skupine naspram drugima.

Oštra je suprotnost laičnosti klerikalizam kao naličje političke uporabe religije u rukama pojedine povlaštene skupine. On se sastoji od negiranja načela jednakosti i unutar samih vjerskih zajednica proizvodi odnose dominacije i podložnosti, a time i nedemokratske hijerarhije. Može se reći da je svaki klerikalizam nespojiv s načelima demokracije i republike. Isto tako, protivnik načela laičnosti nije samo religijski partikularizam koji pretendira da utječe na javnu sferu i time postavlja komunitarna prava, ako ne iznad, a onda barem u istoj ravnini s univerzalnim pravima, nego je protivnik načela laičnosti i svaki drugi partikularizam koji iz bilo kojeg razloga želi zauzeti javnu sferu ili teži njezinoj podjeli. Laička republika ne priznaje drugi pravni subjekt do individualnog pojedinca, koji je jedini sposoban birati duhovne uzore. Time ona omogućava svakom građaninu da slobodno odlučuje o svojim interesima bez posrednika.

Po svojem podrijetlu laičnost ne treba brkati s procesima sekularizacije i, sukladno Bergerovim zaljučcima, procesima desekularizacije. Peter Berger je, naime, revidirao svoju poznatu teoriju sekularizacije i tvrdi da je »svijet danas isto onako žestoko religiozan kakav je oduvijek bio, a mjestimice i više no ikad; to znači da je čitav korpus literature historičara i društvenih znanstvenika općenito zvan teorija sekularizacije u biti pogriješio«. S druge strane, Ronald Inglehart i Pippa Norris pokazali su u svojim istraživanjima da je moguće ponuditi alternativnu teoriju sekularizacije, zasnovanu na uvjetima egzistencijske sigurnosti.

Kako bilo, laičnost ne znači da se društvo mora sekularizirati kako bi bila uspostavljena jednakost među ljudima. Iako je vrlo teško očekivati da se ideja jedne univerzalne javne sfere, očišćene od partikularizama, mogla ostvariti bez borbe protiv komunitarnih interesa pojedinih konfesija. Sekularizacija je možda samo privremeno ostavila više prostora razmišljanju o tome da društvo nije jednoobrazno u svojoj duhovnoj opredijeljenosti i da treba poštivati činjenicu slobodnoga prijelaza iz teizma u ateizam ili agnosticizam i obrnuto. S druge strane, proces sekularizacije može govoriti i o tome da je religija koja je napustila javnu sferu sada postala okrenuta duhovnom i manje zauzeta za ideološko i fundamentalističko upravljanje pojedincima i zajednicama.

Za laičnost religija nije problem niti laičnost ima za cilj borbeni ateizam i uništenje religije. Zapravo, upravo zato jer smatra da je i religija važan dio života pojedinaca laička država nema prava miješati se u ta pitanja. Stajalište neuplitanja republike u privatnu sferu pojedinaca veoma je važno i teološki prihvatljivo. Afirmirajući sferu političkog odlučivanja kao neovisna od utjecaja pojedina vjerskog naučavanja načelo laičnosti ujedno afirmira i sferu odlučivanja pojedinca na privatnoj razini kada želi vjerovati ili ne vjerovati. Time se potvrđuje sloboda savjesti, koja je mnogo šira od pojma vjerskih sloboda i time im prethodi. Upravo zato jer je republika proizvod svih njezinih građana, koji su ujedno i nosioci suverenosti, ako taj pojam ne treba kao što veli Jacques Maritain baciti u staro željezo jer je skovan na istom nakovnju kao apsolutizam, ona mora zaštititi slobodu i jednakost. Laička republika ne znači ateističku republiku, niti ona afirmira ili pretpostavlja ateizam drugim načinima vjerovanja. Jednako tako laička republika ne može biti ni katolička ni islamska ni bilo čija druga, ako po definiciji pripada svima.

Hrvoje Špehar

Hrvoje Špehar (1979) diplomirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a apsolvent je filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorand je na poslijediplomskom studiju Komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti. Na istom fakultetu od 2006. radi kao znanstveni novak na projektu Socijalna prava izražavanja, a potom na projektu Pravni sistem: temeljni problemi, koji vodi prof. dr. sc. Ivan Padjen.

btw dona, drago mi je da ovdje ipak ima par ljudi s kojima se razumijem i koji znaju o čemu pričam! dobar je to osjećaj

đusi, ti si uvijek dobro došla...i nikad nije kasno...žao mi je kaj imaš problema s aftekom, ali nažalost ili na sreću, ja sam taj svoj problem riješila, nemam više auto!

e sad, ako i kada ovo zadnje (laička država) pročita jarac ili roman (čisto sumnjam), ili još poneki vjernik, bit će mi drago, jer će time ostati vjerni sebi bez obzira na znanje! poštujem ljude koji znaju a ipak žive život kao da ne znaju! njihovo pravo! ali, ne volim kad ljudi ne znaju a hine da znaju! e to je bogohuljenje (kak bi vi vjernici rekli) i to mi ide na k*

kiša mi visi nad glavom...gledam plješivicu i samoborsko...već je niže od njih! nije baš dobar osjećaj, stalno mi se čini da će mi kiša past na glavu! odoh jer mi mozak stenje pod teretom....vremenske nepogode (dost mi je nepogoda danas ovdje)

Imaš pravo Sara, nema smisla se nadmudrivati samo zato što sam ovih 1000 riječi uvaženog profesora sažeo u "laička država je (...) država koja religiju potpuno isključuje iz javnih institucija i aktivno štiti javni prostor od utjecaja religije". Samo zato da ti kažem da ovo nije laička država, a s tim si se na kraju i ti složila.

samo haltere želim
na dobroj nogici....
za ostalo mi se živo jebe.

oj Đus, falila si nam :)) :*

daj se tu i tam odnosno češće ukaži, a?

@Đuro, majstore :)))

ja takva "prepametna" :PP

zeznula sam se na jednom brzinskom pitanju,
.... da li gaćice idu Preko ili Ispod (gumica vezica) haltera

rekla sam da halteri idu preko (pa ono blam)
a krivo
gaćice se skidaju češće, a halteri drže najlonke...
:DDD
štono bi se reklo...ostaju u igri, cijelo vreme, ak se hoće

iskreno...gačice idu preko...
jebiga...ja volim da halteri ostanu...a gačice nek odu nekamo.....

ajoj, sad ste mi dali mislit...dona...đuro?

jer fakat, taman kad sam (prvi srednje) počela nosit najlonke, još su bili halteri! hulahopke su nekak došle kasnije kolko se sjećam? a zakaj se jako toga sjećam? pa zato kaj sam tada živjela u kraju gdje je bilo jako puno snijega i hladne zime da se smrzneš! i taman sam počela hodat u disco i normalno, minice su bile zakon! a iznad maxi kaput! ali, halteri su bili za najlonke, a onda ono meseko med nogicama golo, golcato...bez najlonki a halteri ništ ne griju? užas...ali, moram priznati da sam pozabila kak smo nosili haltere, na ili ispod gaćica? đusi sigurno bolje pamti? ubrzo su naime došle hulahopke, spas za svak ženu, a i minice su vremenom prestale pa smo mi curke ipak manje stradale!

poslije đusi, mislim da sam jedina na blogu koja može mjerodavno svjedočit o halterima? no kak je ovo portal vjere i zdravlja, mislim da ne smijemo pričati o tome? jer čitam baš danas opet članak iz 2023. kak je policija privela u postaju u zadru plastične lutke, na obavjesni razgovor! čak su ih zamotali u deke kak se ne bi vidjele plastične ženske sise! normalno, lokalni pop je sve to prijavio a revna policija (nije bio prvi april) to odradila, uz zapisnik! pa se pita dežulović (autor članka) kad će uklonit one kamene dečkiše sa pimpaćima na crkvi zadarskoj...jer valjda i oni narušavaju moral i ćudoređe? ili se s njima dopušteno igrat, a fratri? sise su vam mrske a dječji pimpači jok? i za HR ovo je preveć. kak sam došla od haltera do dežulovića? za mene je halter odjevni predmet (i neki portal h-alter), a a popovi šlataju dječicu i nikom ništa? zataškava se, prešućuje...a nikako ne giljotinira? e vidiš jarče, takve bih ja na giljotinu...mislim, pimpeka bi mu odrezala a ne glavu! no, laka vam i mirna noć, neću vas više plašit niti sa halterima niti sa dječjim pimpačima!

jebemu....sad si i meni dala mislit

meseko međ nogicama.....autripičkematerineistokorakadalje

a jbt đuro kaj mogu kad pamtim...one butine su bile žarko crvene od hladnoće, promrzle...ali tak je bilo i tak se to nosilo! jedino je bilo malo tlaka kad su se skidali...ali u svakom slučaju više sexi nego li hulahopke! samostojeće su zakon!

odoh...imala sam krešendo! valjda ću ga preživjeti? ako ne, opet ću preživjeti! jer, ja sam žena, a ne njena sjena (kak reče onomad lanena)!

krešendo ??

inače...hulahopke su mi totalno bezveze
samostojeće sasvim ok..
ali...halteri....tu se smrznem...
u pozitivnom smislu....valjda...... :)))))

mmmdaa....sad se sjetio da sam svojevremeno kupovao te hulahopkke...
jer sam ih trgao....nespretna neka roba....

dobro jutro svijete! čitajući danas romana, džabe sam krečila! tolike članke c/p misleći kako će ljudi, ako ih pročitaju, shvatiti? ali jok

ha ha đuro, nije tebi lako. kao niti tolikim muškarcima! sjećam se, često to bje, kako su samo petljali muški oko mog korzeta dok su ga pokušavali otkopčati tamo dolje? bilo bi komično...često tragično. normalno, ja sam uskakala i pomogla...ali izgleda da su vama muškima grudnjaci i korzeti (bodiji) enigma kopinič? na svu sreću, sve se manje svlačim pred njima tak da to više nije i moj posao, iako svaki dan (zimi) zakopčavam upravo taj korzet jer zimi ne nosim grudnjake! još uvijek mogu bez problema zakopčat sve te petljancije, ali doći će dan kada neću moći. zato valjda žene u poznim godinama i prestanu nositi gluposti od grudnjaka, korzeta i ostalih ženskih must have. sve zbog održanja vrste, a onda...iz navike! ili užitka? kako kome. meni je izašao iz navike, ali mi je još uvijek užitak? rijedak, ali jest! ali kako je jutro a ne večer, valja zakopčanoj krenuti u dan!

no da se vratim na svoj krešendo, uz koji je đuro sinoć stavio upitnik!

pa kaže jezični portal da je to...klimaks, crescendo, intermezzo, vrhunac, perfomans, preludij, antiklimaks, refren, monolog, akord, paroksizam, raspašoj, hepiend, vatromet, solilokvij, urnebes, interludij, zaplet, gitarski solo, happy end

interludij mi se najviše sviđa! jer, baš bih tako mogla nazvati svoju jučerašnju epizodu. jednom, kad smognem snage, napisat ću ponešto o tome! dok se smire strasti, dok padne malo prašine. no izgleda da je jedini sukus toga to što još uvijek mogu i sebe i druge iznenadit! to znači da sam živa! odoh sat u taj svoj život

zbilja pojma nemam..ne da mi se guglat...ali krešendo je vrhunac....tak nekaj...bar u muzičkom smislu..a i šire..
ja sam samo jadni seljo koji ne kuži.....
samo nisam mogao staviti riječ u kontekst....zato sam pitao..

još nekaj...niti jedna od mojih cura nije nosila korzet
hmmm...morat ću kupit koji.....

ZAHVATITE VODU,

I MJESEC JE U VAŠIM RUKAMA;

DODIRNITE CVIJEĆE,

I VAŠA ODORA ĆE MIRISATI NJIME.

đuro, vrijeme je da se malo pozabaviš korzetom? a glede krešenda, sve može...iako je ovaj moj bio u negativnom smislu!

wasy, pjesniče, hvala na savjetu...ali znaš onu, kad bi savjet nečemu služio, ne bismo se dva puta prehladili?

ha ha...vidim jarca žulja "kamenčić od sunca"...nemere on meni i doni oprostit kaj mi mislimo, a kamoli da mislimo drugačije neg on. tko je vidio...silo nečista, tri koraka iza, jel tako jarče? no, ne bumo se prek plota dovikivali...ja dugo već nemam kaj s tobom (uglavnom samo odgovorim na objedu), pa će tako bit i dalje! tko kaj je ili nije u stvarnom životu, uopće me ne zanima...ti si jarac a ja sam sara (ime moje pokojne pese) i that all falks. nikad nisam imala volju, skužajte, saznat tko, što, koliko i zašto stoji iza jarca, pa nek tako i ostane! klonim se ocjena i procjena privat života, osim činjenica (ponekad)! lupetati, trkeljati i sl nije moj đir, ipak sam ja samo napola dalmatinka!

Država je izmišljena kad su se ljudi usuglasili i organizirali oko politike, a tamo di ima politike ima i meda.
Država bi prije svega trebala biti u okrilju vladavine razuma.

Kad smo već kod razuma, čovjek gromoglasno prdne i pomisli; eto glasa razuma! Isprika na ovakvom mom komentaru, i nema veze s tobom listu lovora...naprosto mi ta bravura pala na pamet jer me podsjetila na jednog bravuroznog mislećeg čovjeka kojeg nema već dugo!

BILO ŠTO DA OBUČEMO,

IZGLEDAMO PREDIVNO,

NA MJESEČINI.