Moment tromosti krutog tijela

Provukao je ruku ispod dna njezine kičme i kao polugom je odigao malo u zrak.Nije znao baš što bi s njom, uzeo je nabrzinu ili luđaćki dugo zalijevao poljupcima.Da mu je biti oba, kad se jedan umori, drugi da je miluje i grije.Dok se jedan znoji nad njom, drugi da joj gricka butine.Jedan dok je pritišće uza zid, drugi da gleda.Poluzatvorenih očiju, nezanimanjem za njegove misli, namjestila se bolje na toj šaci.Nemoj mi sada odlutati.Opustio je ruku na kojoj je ležala i prste te ispreplete s drugom rukom preklopivši je sprijeda.Dlanom je upirao u nju, dlačice su mu bockale liniju srca.Uhvaćena u klinč, počela je proklizavati.Rukama se uhvatila za njegove, kao za sedlo.Ni jednom nije posustala, njezina su svršavanja bila poput juriša kopljanika samoubojica.One koji prežive, pri povratku dočekaju tek propupale mladice.Kiteći ih vijencima od ruža kojima su počupale trnje.Volio ju je gledati takvu.Kad na kraju vrhom jezika pokupi kaplje znoja s gornje usne.

19.10.2004. u 13:03   |   Prijavi nepoćudni blog   |   Dodaj komentar

Trenutno nema niti jednog komentara

Dodaj komentar