Moj mali Blog

Zašto se upoznajemo preko interneta? Kažu da se tako mi «nedruštvena» ekipa skrivamo od tuđih pogleda ili da smo previše sramežljivi da bi ostvarili fizički kontakt. I vi i  ja znamo da to nije tako, jer ako nekoga ne možeš zainteresirati uživo ne možeš to napraviti ni preko interneta. Sigurno je pravo umijeće nekoga zavesti samo riječima, iako tako pokazujemo svoje najvažnije osobine, duhovitost, maštovitost, inteligenciju… Tko ti može reći da si nedruštven, ako u jednoj večeri uspiješ porazgovarati (čitaj: pochatati) sa desetcima ljudi. Istina? Onda koji je pravi razlog da se upoznajemo preko neta? Brijem da je meni to što mi je lakše neobavezno chatati s nekim zanimljivim nego potrošiti tri sata (koja btw nemam) na kavi s nekim da bi na kraju zaključio da je to totalni promašaj… Neću vas zavaravati, obožavam izlaziti, brijati po raznim mjestima i doživljavati razne gluposti koje se inače u Zagrebu mogu doživjeti, ali tko može svaki dan zapustiti sve što se očekuje od njega i brijati na zajebanciju, ja ne L.

Zanimljivo :-)). Jučer registrirani nick piše o upoznavanju :-)).

zlico ti si jos ziva? :-( ..... :-)
pa kaj ima veze kaj je jucer registrirana? i to je prednost neta.. novi identitet kad god pozelimo :-)

Hej, pozdrav tebi ZlicoOdOpaka, mislim da si potpuno promašila komentar na moj Blog, jer sam ja govorio o upoznavanju ljudi preko INTERNETA,a ne Iskrice, pa to što sam jučer prvi put logiran nema veze sa mojim iskustvima sa ekipom s neta. Vec dugo visim po chatovima, pa znam o cemu pricam. Ipak hvala na komentaru, svaka pozornost je pozitivna. Puno pozdrava =)

Dobar je filter, to je činjenica. U jedno veče možeš naručit 100 kava i bez beda ostavit 98 da se hlade (ili bit ostavljen da se hladiš, naravno...:)

slažem se s tobom.umijeće zavođenja s riječima ono je što mene zanima. pozdrav

Tačno je da se igrom riječima može ostvariti daleko više nego neposrednim kontaktom,npr.negdje na kavi(a gdje bi drugo)dakle u kafićima,picerijama,techno
partijima i drugim bučnim,više ili manje zanimljivim mjestima.Kao prvo danas mladi ljudi ne čitaju ni dnevnu
štampu(tisak)a da ne govorim kako čitaju
npr,ruske klasike ili npr.Krležina djela
i da sad ne nabrajam.Danas je dovoljno pogledati čovjeka u oči pa da odmah vidiš da nije čitao Tolstoja,npr.Nemamo
vremena za takve stvari jer se brzo živi
internet i sapunice nam ne daju mira,a o
mobitelima da ne govorimo.Ali dobro,
suma summarum,ipak je najbitnije šta
čovjek ima u glavi i šta želi od života.
Kad čitamo neki roman nije isto kao kad
gledamo film,i pokretna slika nikad ne može biti tako maštovita,tako duboka u
intelektualnom i duhovnom smislu kao
što to može knjiga.To je nekim ljudima
teško objasniti jer kako maloprije rekoh
to nikako i ne može razumjeti čovjek
kojem su preokupacija lake i jeftine
sapunice ili video igrice.Otuda i odgovor na tvoje pitanje zašto riječi
i upoznavanje preko neta mogu više
zaintrigirati čovjeka nego fizički kontakt pa makako on neposredan i vjerodostojan bio...