DAGOBEROVA RAZMIŠLJANJA

Sedam svjetskih čuda predstavlja skup velebnih građevina koje je čovječanstvo stvorilo za svog postojanja do sada. Šest svjetskih čuda je nestalo sa lica Zemlje, pogođeno prirodnim nepogodama i nemilim događajima tokom duge povijesti. Neki bez ikakvog traga, a od nekih i dalje postoje tragovi, ruševine i nalazišta.
Hram boginje Artemide u Efesu
 
Rekonstrukcija izgleda hrama boginje Artemide.

Hram u starogrčkom gradu Efesu, u Maloj Aziji (danas Turska), podignut je u slavu Artemide - grčke boginje lova, divljine i plodnosti. Danas se od hrama mogu vidjeti samo ostaci temelja i mjesto na kojem se ovaj hram nekada nalazio - nedaleko od turskog grada Selčuka i na oko 50 km od grada Izmira. Iako temelj hrama potiče još iz 7. stoljeća p.n.e, građevina je konstruirana i podignuta 550. godine p.n.e. Novac za izgradnju velebnog mramornog hrama izdvojio je lidijski kralj Krosos, a hram je osmislio i projektirao grčki arhitekta Herosifron. Hram je bio ukrašen brončanim statuama koje su izradili najbolji umjetnici tog doba: Fidija, Polikleit, Kresilas i Fradmon.
Hram je služio kao religijsko zdanje, ali i kao tržnica. Godinama su hram posjećivali trgovci, turisti, umjetnici i kraljevi koji su odavali počast boginji prinoseći dio svoje zarade hramu. U davnim arheološkim iskopavanjima na ovoj lokaciji otkriveni su darovi koje su hodočasnici koji su dolazili čak iz Perzije i Indije posvetili Artemidi - naušnice, narukvice i ogrlice od zlata, statue Artemide izrađene od zlata i slonovače i drugi artefakti izuzetne vrijednosti i ljepote.
U noći 21. lipnja 356. godine p.n.e, čovek po imenu Herostratus je, u namjeri da se proslavi i da njegovo ime ovjekovjeći povijest (što je i djelomično uspio), zapalio hram koji je izgorio do temelja. Te iste noći rođen je i Aleksandar Veliki (Makedonski). Poznati povjesničar tog doba Plutarh zapazio je neobičnu slučajnost i zabilježio da "u toj noći boginja nije boravila u svom hramu, jer je bila prisutna rođenju budućeg velikog vojskovođe, te nije mogla da zaštiti svoj hram od uništenja." Tokom naredna dva desetljeća, hram je obnovljen, u čemu je značajno pomogao sam Aleksandar Makedonski koji je u to doba već bio osvojio i pokorio cijelu Malu Aziju.
Kada je apostol Pavao u prvom stoljeću nove ere posjetio Efes u namjeri da propovjeda kršćanstvo, suočio se sa snažnim kultom boginje Artemide rasprostranjenim u narodu koji nije želio da ga se odrekne. Kada su Goti 262. godine n.e. ponovo srušili hram, Efežani su se zavjetovali da će ga ponovo obnoviti. Ipak, do 4. stoljeća n.e. većina Efežana je prihvatila kršćanstvo i hram je izgubio svoj religijski značaj. Posljednje poglavlje povijesti vezano za ovaj hram odigralo se 401. godine n.e. kada ga je srušio Sveti Jovan Hrizostom. Kasnije je Efes napušten, a arheološka iskopavanja ove lokacije započela su tek krajem 19. stoljeća. Iskopavanjima su otkriveni temelji hrama i put koji je vodio do ove lokacije koja je danas polumočvarni predio, s obzirom da je nekada na tom mjestu bilo more i značajna luka Male Azije.

Uskoro nova kratka tema na http://dagoberhr.blog.hr.