Prava životinja

Zdravstvene prednosti vegetarijanstvapreuzeto sa www.animalliberation.hr(zahvaljujem)Vegetarijanstvo više nije alternativa s obzirom da za sve veći broj ljudi ono predstavlja stil života. Mnogo je razloga zbog kojih se ljudi odlučuju za vegetarijansku prehranu. Primjerice, iz religijskih ili kulturoloških razloga, u svrhu zaštite zdravlja ili zbog zabrinutosti za glad u svijetu. Postoje brojni su dokazi, koji pokazuju kako vegetarijanci imaju manju stopu smrtnosti i manju stopu oboljenja od nekih kroničnih degerenativnih bolesti u usporedbi s nevegetarijancima. Vegetarijanci rjeđe obolijevaju od koronarne bolesti arterija, hipertenzije, karcinoma, pretilosti i dijabetesa tip II. Zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog porijekla, vegetarijanska prehrana je siromašnija zasićenim masnoćama, kolesterolom i proteinima životinjskog porijekla. Povišen unos žitarica, mahunarki, povrća, voća znači i povišen unos prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. U svakom slučaju, svi ovi čimbenici pridonose blagotvornim učincima vegetarijanske prehrane.
Što trebate znati o:Mlijeku i mliječnim proizvodima Zahvaljujući dobro razrađenim mehanizmima propagande i jakim lobijima koji štite interese mljekarske industrije, već se desetljećima zagovara ideja da je mlijeko zdravo. Međutim, činjenica je da mlijeko uzrokuje mnoge svakodnevne probleme među ljudima više nego ostale namirnice. Ljudi nisu svjesni da su probavne smetnje povezane s mlijekom, a javljaju se zbog laktoze, vrste šećera koji se nalazi samo u mliječnim proizvodima. Ljudskom tijelu potreban je enzim laktaza koji omogućuje lakšu probavu laktoze. Budući da ljudi tijekom djetinjstva prestanu proizvoditi dovoljno laktaze, pijući mlijeko, bakterije u donjem probavnom traktu izazivaju grčeve, nadimanje, vjetrove... Osim toga, veliki dio mlađe populacije alergičan je na kravlje mlijeko. Mlijeko je odgovorno i za grčeve kod dojenčadi, probavne smetnje koje pogađaju jedno od petero beba, a uzrok im može biti to što majka koja doji uzima mliječne proizvode. Ukoliko nije riječ o potpuno nemasnom mlijeku, ono čega mlijeko ima u obilju su masti. Konzumiranje masti, posebno životinjskog porijekla, glavni je uzrok nastanka srčanih bolesti kao što je dokazana njihova porezanost s nastankom raka dojke. Različite količine antibiotika i hormona za rast u industrijskom uzgoju stoke prelaze mlijekom na ljude. Iako je mlijeko izvor bjelančevina, dokazano je da mliječni proteini kod djece mogu izazvati dijabetes koji se mora regulirati inzulinom. Isto tako, dokazano je da su neka djeca razvila antitijela na taj protein. Posebno mjesto u čitavoj toj nametnutoj slici o mlijeku kao zdravoj namirnici, zauzima priča o mlijeku kao izvoru kalcija i osteoropozi koju je moguće zaustaviti konzumiranjem mlijeka. Ipak, stručnjaci su otkrili kako prehrana bogata proteinima životinjskog porijekla može uzrokovati suprotan efekt, odnosno, gubitak kalcija. Iako mlijeko sadrži kalcij i vitamin D koji ga čuva, ono također povećava unos proteina štetnih za ljudsko zdravlje. S obzirom na to koliko ima boljih i zdravijih biljnih izvora kalcija, nije se potrebno oslanjati na mlijeko. Biljni izvori kalcija su kelj, lišće gorušice i repe, raštika, brokula, kinesko zelje, crni grah, slanutak, sojino mlijeko i tofu obogaćeni kalcijem, kalcijem obogaćen sok od naranče i melasa. Jajima Kada je riječ o jajima, postoje pouzdani znanstveni dokazi da konzumiranje jaja povećava opasnost od srčanih oboljenja i infarkta. Samo žumance jajeta ima 80% masnoće i jedan je od najkoncentriranijih izvora kolesterola. Potrošačima se savjetuje njihovo reduciranje u prehrani, budući da je potvrđeno kako jedenje jednog i pol jajeta na dan povećava za 32% rizik od infarkta. Kolesterolu Kolesterol je glavni uzrok srčanih oboljenja, uz pušenje i visoki krvni tlak. Potvrđeno je da niska razina kolesterola kao u vegana, smanjuje mogućnost nastanka srčanih oboljenja, čak ako i postoje drugi uobičajeni rizični čimbenici. Osim utjecaja gena, ljudi mogu smanjiti kolesterol izborom prehrane koja se temelji na smanjenom unosu kolesterola i zasićenih masti. Kolesterol se nalazi u svim vrstama mesa, jaja i mliječnim proizvodima. Ljudska jetra proizvodi sav kolesterol koji je potreban čovjekovom tijelu, te višak kolesterola koji se unosi konzumiranjem hrane može ugroziti ljudsko zdravlje. Hrana biljnog porijekla ne sadrži kolesterol te prelaskom na vegansku prehranu u potpunosti se rješavamo kolesterola i velikih količina zasićenih masti. Zasićenim mastima Razne medicinske studije dokazuju da je konzumiranje zasićenih masti jedan od glavnih uzroka mortaliteta pa stručnjaci naglašavaju da bi smanjeni unos zasićenih masti u prehrani trebao biti najvažniji prioritet radi poboljšanja općeg zdravlja javnosti. Glavni izvori zasićenih masti su mliječni proizvodi, crveno meso, perad i riba. Veganska prehrana sadrži malo zasićenih masti. Prema tome, ljudi mogu smanjiti ukupan unos masti jedno prelaskom na bezmesnu vegansku prehranu. Naime, gotovo sve žitarice, voće i povrće nemaju masnoća. Iznimka su jedino orašasti plodovi, sjemenke i avokado koji su bogati mastima. Treba imati na umu da vegetarijanska prehrana koja uključuje jaja i cjelovite mliječne proizvode može sadržavati jednake količine masti kao i mesna prehrana. Osteoropozi Veza između životinjskog proteina i osteoporoze više nije novost. Iako mesoprerađivačka industrija brani svoje proizvode tvrdeći kako životinjski protein ne izaziva gubitak kalcija u kostima, medicinski je dokazana povezanost mesne prehrane i povećanih slučajeva osteoporoze. O tome svjedoče istraživanja koja dokazuju povezanost između potrošnje životinjskog proteina i gubitka kalcija u urinu. Primjerice, starije žene vegetarijanke ostaju mnogo aktivnije i podložne lomovima kostiju, a u slučaju lomova njihove kosti brže zacjeljuju, nego kod starijih žena koje jedu meso. Dijabetesu Za dijabetičare nisu štetni samo šećeri i prekomjerna težina, već i masti te proteini iz mesa koji pretjeranim konzumiranjem prelaze u šećere. Stoga se šećernim bolesnicima preporučuje vegetarijanska nisko kalorična prehrana s mnogo cjelovitih žitarica, poput heljde, prosa i zobi, tjestenine i brašna od integralnih žitarica, mahunarke, artičoke, celer, krastavci, gorke salate, južno voće, agrumi, banane, češnjak, mrkava... Žitaricama Kao sastavni dio prehrane, žitarice su od posebnog prehrambeno-fiziološkog značenja. Preporučuje se 5 ili više porcija cjelovitih žitarica dnevno. Žitarice su bogate vlaknima i drugim složenim ugiljkohidratima, bjelančevinama, vitaminima B i cinkom. Posebno treba istaknuti kukuruz, zob i ječam. Kukuruz je bogat biološki vrijednim sastojcima, škrobom, bjelančevinama i šećerom. Od kukuruznih klica dobiva se biljno ulje koje je bogato vitaminom E i nezasićenim masnim kiselinama. Zob je značajna jer sadrži kalcij, bakar, fosfor, željezo, cink, aluminij, natrij, mangan, kalij, sumpor, magnezij, jod, klor i bor. U sebi sadrži vitamin H koji osigurava zdravlje i ljepotu kože i kose. Zob sadrži i masne tvari, biljne bjelančevine, ugljikohidrate, provitamin A, vitamin B1, B6, E i vitamin K, koji zgrušava krv. Ječam sadrži i do 35% nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju kolesterol u krvi. Osim što je bogat ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama, u sebi sadrži mineralne tvari (kalij, fosfor, magnezij, kalcij, natrij, sumpor, željezo, mangan, cink, bakar, jod i fluor). Od vitamina sadrži vitamin E, sve vrste vitamina B i vitamin B12 koji je rijedak u biljkama. Antikancerogena tvar u voću i povrću Stručnjaci vjeruju kako je prehrana vodeći faktor u 35% slučajeva smrti uzrokovane rakom. Više stotina studija ukazuju na činjenicu da voće i povrće pridonose smanjenju stope oboljenja od raka. Voće je bogato hranjivim tvarima kao što su vitamin C, beta karotena, a povrće i riboflavinom, željezom, kalcijem, vlaknima... Posljednji rezultati istraživanja dokazali su da bi prehrana bogata grahoricama, orasima i žitaricama mogla pomoći u sprječavanju raka jer ta hrana sadrži prirodan sastojak koji koči rast tumora. Tvar nosi naziv inositol pentakisfosfat nalazi se u grašku i leći te bi mogla pomoći znanstvenicima da razviju terapije protiv raka. Dokazano je da žene koje jedu povrće više od jednom dnevno, imaju 20-30% smanjen rizik od raka dojke. Općenito, vegetarijanci i vegani jedu više vlakana što pomaže bržem uklanjanju suvišnih i štetnih tvari iz probavnog trakta i time smanjuje mogućnost nastanka raka debelog crijeva i prostate. Namirnice životinjskog porijekla sadrže slobodne radikale koji uzrokuju oštećenja DNA i time može pokrenuti rast raka i ubrzati njegovo širenje. Čovjekovom organizmu potrebno je 8-10% proteina u sveukupnoj prehrani, dok suvišni proteini aktiviraju kancerogene tvari u tijelu. Prehrana temeljena na mesu, jajima i mliječnim proizvodima sadrži više od dvostruko potrebnog proteina. Udio proteina u tofu (od soje) je 16%, glutenu (od brašna) 70%, kukuruzu 13%, soji, grahu, slanutku, leći oko 10-35%, u bademima, orasima, indijskom oraščiću, lješnjak, pinjoli od 14-30%, riži 8,6%, sjemenkama bundeve, sezama, sucokreta 18-24%. B12 Vitamin B12 je važan za održavanje krvi i živaca. Taj vitamin ne proizvode ni biljke ni životinje nego bakterije i jednostanični organizmi. Budući da tijelo može pohraniti taj vitamin, nije neophodno imati dnevni izvor vitamina B12, ali ga treba uzimati barem svakih nekoliko dana. Vegetarijanski izvori vitamina B12 su miso i tempeh, a može ga se pronaći u žitnim pahuljicama i multivitaminskim dodacima, kao i u trgovinama zdrave hrane, obično iz alga. Obično nosi naziv kobalamin (cobalamin) i cianokobalamin (cyanocobalamin) što su kemijski nazivi za vitamin B12.
Etički, zdravstveni i praktični aspekti veganstvaDanas se ljudi u sve većoj mjeri okreću alternativnim načinima života pa stoga nije neobično da su mnogi ljudi prihvatili vegetarijanstvo kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljiv način življenja. Ipak, mnogi su se odlučili u potpunosti odreći svoga komoditeta prihvativši veganstvo, kako bi dosljednim odabirom namirnica i proizvoda ne-životinjskog podrijetla izrazili svoje suosjećanje za patnju milijuna životinja koje su žrtve intenzivnog nehumanog uzgoja, mehaniziranog klanja radi mesa i materijalne koristi. Veganstvo se utoliko razlikuje od vegetarijanstva jer je riječ o načinu prehrane koja je svedena u potpunosti na biljnu hranu te način življenja koji podrazumijeva upotrebu onih proizvoda koji su lišeni bilo kakvog oblika okrutnosti nad životinjama. Vegan/ka je osoba koja ne jede proizvode životinjskog porijekla, uključujući meso, ribu, morske plodove, jaja i mlijeko. Iako se mnogima tako naizgled čini, veganstvo je ustvari više stvar slobode izbora, nego li onoga što su ljudi prisiljeni izbjegavati. Konzumiranjem biljne hrane i izborom ostalih ne-životinjskih proizvoda vegani/ke izražavaju svoje poštovanje prema planetu, životinjama i vlastitom životu. Neki su vegetarijanci/ke uvjereni/e da njihov izbor npr. ne šteti kokošima nesilicama i kravama koje su iskorištavane zbog mlijeka. Međutim, vegetarijanci/ke koji/e jedu jaja na taj način svakako utječu na iskorištavanje i smrt 200 milijuna muških pilića godišnje. Budući da nisu profitabilni za industriju, oni će biti ubijeni netom što se izlegnu. Uglavnom, nesilice su stiješnjene u kaveze, izložene baterijskom svjetlu, prisiljene su stajati i spavati na žičanom podu 24 sata na dan. U takvim nehumanim i stresnim uvjetima, potrebno im je najmanje 30 sati kako bi izlegle jedno jaje. Unatoč vjerovanju da kokoši žive najmanje pet godina, većina ih biva ubijena i prije njihova drugog rođendana budući da se njihova produkcija jaja smanjuje s godinama. Slična situacija je i s kravama. Kao i nesilice, krave također daju manje mlijeka što su starije. Usprkos vjerovanjima da krave mogu doživjeti starost od 20 godina, većina se krava za mlijeko prevozi u klaonice već u dobi od pet godina. Mesna industrija ne bi mogla opstati bez mliječne, budući da krave moraju biti trudne da bi davale mlijeko, dok su telići također produkt mliječne industrije. Svaka krava oteli oko pet telića tijekom svoga života, a samo će jedno u njih u prosjeku biti iskorištavano za mlijeko. Ostala muška telad jeftino se prodaje za potrebe mesne industrije. Ukratko, što se etičkih principa tiče, veganska prehrana sprječava intenzivan masovni uzgoj i strukturirano klanje velikog broja životinja. Što se zdravlja tiče, važno je istaknuti da proizvodi od mesa, jaja i mlijeka sadrže visoke razine kolesterola i masnoća koje uzrokuju velike štete ljudskom zdravlju. I na kraju, sa ekološkog aspekta, mesna industrija potiče ozbiljna zagađenja zraka, zemlje i vode, pridonosi eksploataciji i krčenju šuma i velikih zemljinih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja životinja, a pridonosi i eksploataciji ljudi i promjeni životnih navika lokalnih zajednica. Odakle potječe riječ "vegan"? Radi se o skraćenici riječi "vegetarijanstvo", dok se pojam "vegan2 počeo koristiti 1940. zahvaljujući vegetarijanskom društvu u Engleskoj koji su na taj način htjeli razlučiti one članove koji su u potpunosti odlučili ne konzumirati proizvode životinjskog podrijetla. U svakom pogledu, stručnjaci su složni da veganska prehrana pridonosi boljem zdravlju u odnosu na vegetarijansku i ne-vegetarijansku prehranu. Mnogi ljudi koji bi htjeli postati vegani/ke su uvjereni da to zahtjeva mnogo volje i odricanja. Veganstvo nije tek stvar dobre volje, već i spremnosti da isprobamo i novu vrst hrane. Za početak preporučujemo knjigu Erika Marcusa, "VEGAN - Nova etika prehrane". Jedno od najčešćih pitanja jest možemo li dobiti dovoljno proteina iz veganske prehrane? Ljudi nisu svjesni da je glavni problem i ujedno uzrok brojnih oboljenja kao što je začepljenje krvnih žila, upravo taj što se većina njih hrani prevelikim količinama proteina. Pogotovo onda kada konzumiraju proteine iz mesne hrane, oni unose goleme količine nezdravih masnoća i kolesterola. S druge strane, biljna hrana također osigurava unošenje proteina ali bez kolesterola i ostalih štetnih masnoća. Prema tome, veganska prehrana svakako može onemogućiti razvoj srčanih oboljenja, osteoporoze i drugih zdravstvenih problema. Sve dok se hranite zdravom veganskom hranom s dovoljno kalorija, možete biti sigurni da unosite dostatne količine proteina. Pored toga, veganska prehrana može u potpunosti zadovoljiti potrebe profesionalnih sportaša. Naravno da su njihove potrebe složenije i zahtijevaju više pažnje kako bi se zadovoljile u odnosu na osobe koje se tek povremeno bave sportom kao hobijem. Isto tako, veganska prehrana može normalno zadovoljiti i nutricionističke potrebe žena za kalcijem i željezom. Štoviše, veganska prehrana sadrži više željeza nego li mesna prehrana pa vegani imaju iznimno visoku razinu željeza u organizmu. Za više informacija za profesionalne sportaše preporučuje se knjiga "The Vegetarian Way", Virginije i Marka Messine. Također, jedno od glavnih pitanja što se veganstva tiče jest znači li prelazak na vegansku prehranu ujedno i veće novčane izdatke? Svježe povrće i voće još je uvijek povoljnije od kupovine životinjskog mesa. Žitarice, mahunarke i riža su također jeftiniji. Naravno, neki su proizvodi nešto skuplji poput raznih zamjenskih proizvoda samo zato što država ne subvencionira proizvodnju takovih proizvoda. No, kako budete postupno mijenjali svoje potrošačke navike naučit ćete trošiti manje na hranu prije nego ste postali/a vegan/ka. Mnogi se pitaju je li teško biti vegan/ka, odnosno ne nedostaju li veganima/kama neki proizvodi poput jogurta ili sira? U početku vam može biti teško, ali kada istražite blagodati veganskih specijaliteta i naučite ih pripremiti, vaše će poimanje zdrave i ukusne hrane u potpunosti promijeniti. Ono što je još važnije jest da ljudi ubrzo postanu veliki protivnici mesne prehrane i korištenja proizvoda životinjskog porijekla, što se više informiraju i shvate na koji je način zapravo povezana eksploatacija životinja s njihovim prehrambenim i životnim navikama. S obzirom da svakodnevno raste broj vegetarijanaca/ki i vegana/ki, veliki je broj njih koji su mlađe dobi, odnosno tinejdžeri/ke koji još uvijek žive s roditeljima, a oni ih ne potiču na vegansku prehranu. Budući da oni obično vode brigu oko kupovine hrane, mnogima se čini da im ne ostaje previše izbora. Roditelji mogu biti zabrinuti za izbor hrane koji je njima nepoznat jer su uvjereni da može biti štetna za zdravlje i razvoj njihove djece. Posebno kad je riječ o veganstvu, mnogi od njih uvjereni su kako nije zdravo biti vegan/ka ili vegetarijanac/ka jer aminokiseline koje su organizmu potrebne za razvoj možemo naći jedino u životinjskim proizvodima. Takvo mišljenje obična je zabluda jer postoje 23 različite aminokiseline od kojih njih 15 organizam može sintetizirati sam, a preostalih 8 mora ih primiti iz hrane pa se stoga nazivaju esencijalnima. Da bi primili sve potrebne aminokiseline za izgradnju bjelančevina dovoljno je da redovito jedete voće, povrće, orahe ili izdanke. (Harvey and Marilyn Diamond, "Fit for Life"). Potrebno je malo više strpljenja i umješnosti kako bi educirali svoje roditelje. Zamolite ih da pročitaju neku od priručnika veganske prehrane. Pokušajte ih uvjeriti da je izbor etične, zdrave i nutricionistički bogate hrane jedini adekvatan način prehrane. Također, ako živite u zajednici sa partnerom/icom koji ne pokazuju nimalo interesa za vegansku hranu ili čak za to nemaju niti razumijevanja, budite strpljivi, svakako imajući na umu da su uzajamno poštivanje prava na izbor, suradnja i sloboda u vezi iznimno važni da bi ona opstala. Možda vas upravo njegovo/ino ne poštivanje osobnog izbora još više potakne da se potrudite oko rušenja predrasuda o veganskoj prehrani i pravima životinja te vas natjera da se, ukoliko ste vegetarijanac/ka odreknete i ostalih proizvoda osim mesa i mlijeka. Iako je to u teoriji mnogo vjerojatnije, u stvarnosti je mnogo teže živjeti 100% život bez okrutnosti. Ljudi su izgradili takav sistem u kojem su oni ovisni o životinjama i iskorištavaju ih u raznim industrijama, čak mnogo više nego za hranu. Mnogo je takvih primjera poput želatine, ljepila, gume ili foto-filma koji sadrže životinjske sastojke, a riječ je obično o proizvodima koji nastaju iz klaoničkog otpada. No, uz sve to upamtite, drugačiji svijet je moguć! Veganstvo nije nikakvo natjecanje u identificiranju životinjskih sastojaka u proizvodima. I ako ćete se postavljati puritanski i ljudima neprestano pokazivati kako je vam je teško biti vegan/ka, samo ćete ih obeshrabriti da postanu vegani/ke i time ćete nanijeti više štete nego koristi životinjama. Umjesto toga, služite se načinom koji se temelji na provjerenim informacijama i koji je razuman i senzibilan. Što se tiče nekih proizvoda poput meda znajte da vegani/ke ne koriste med zato što vjeruju da on pripada pčelama, kao što mlijeko pripada kravama. Pored toga, ovdje se radi i o etičkim principima, budući da mnogi pčelari postupaju nehumano sa pčelama, ostavljajući ih da uginu od gladi kad im uzmu med koji je njima hrana ili onda kada im zapale košnice na kraju svake sezone. Također, imajte na umu da u se u proizvodnji rafiniranog šećera (bijeli šećer) nekad dodaju i pougljene životinjske kosti. Da bi ga izbjegli koristite smeđi šećer, javorov sirup ili druga prirodna sladila. Što se alkoholnih pića tiče, najsigurnije je da kontaktirate njihove proizvođače, iako je većina piva veganska. U nekim se vinima mogu naći tragovi želatine. Želatina se upotrebljava u želeu, bombonima, kolačima i drugim proizvodima, a radi se od životinjskog tkiva. Također se koristi za razvijanje filmova. Sirutka se upotrebljava u kolačima, kruhu i drugim proizvodima, a dobiva se kada se kravlje mlijeko zgruša. Kazein je bjelančevina koja se nalazi u mlijeku, u obliku kalcijeve soli, a služi u industriji plastičnih masa, sintetskih vlakana... Nadamo se da će vam ovi savijeti biti dovoljni da za početak upoznate i prihvatite vegansku prehranu i filozofiju, imajući na umu da upravo vaše navike i odluke mogu utjecati u korist ili na štetu ne-ljudskih bića i prirode.
Tablica veganskih hranjivih tvariPROTEINISojino brašno, mlijeko i zrno, kikiriki, leća, gluten, pivski kvasac, kvasac za pečenje KALCIJKrastavci, špinat, kineski kupus, artičoke, brokuli, luk vlasac, sirov celer, peršin, sirov kupus, bučnice, potočarka, luk, zeleno zrnje VITAMIN APapar, peršin, mrkva, slatki krumpir, luk vlasac, špinat, mareliceVITAMIN BTamnozeleno povrće, grah, grašak, žitariceVITAMIN C Jagode, grožđe, peršin, papar, brokuli, potočarka, rotkvice, luk vlasac, naranče, šparoge, krumpirVITAMIN DGljive, suncokretove sjemenkeVITAMIN EPšenična, rižina klica, koštunjavo voće, mahune, lisnato zelenilo, cijela pšenična klicaB 12 Sojino mlijeko, kikiriki, sjemenke sezama, koštunjavo voće, rižine mekinje, kvasac za pečenje, pivski kvasac, suncokretove sjemenke, pšenična klica, zrnoCINKKoštunjavo voće, pivski kvasac, žitarice, žuto i zeleno povrće i voće, pšenično zrno, klicaJODSušeno zrnje, zeleno povrće, ananas, šparoga, kuhinjska solMANGANŽitarice, pšenično zrno, klica, klorofil, koštunjavo voće, sušeni grašak, gljive, avokado, brokuli, melasa sirup, pšenica