Prava životinja

Vivisekcija
 preuzeto sa www.animalliberation.hrVivisekcija (lat. vivus - živ + isp. sekcija) znači "rezanje živog organizma", odnosno vršenje operacija na živoj životinji. Termin je skovao Claude Bernard, osnivač eksperimentalne psihologije i otac vivisekcije koji je živio u 19. stoljeću. Vivisekcija je zbog okrutnosti i patnje koje se kriju iza njezina imena, samo dokaz još jedne pobjede Znanosti nad sentimentalnosti. Tisuće znanstvenih procedura za testiranje lijekova i ostalih materijala nisu imali nikakve veze s medicinskim ili veterinarskim proizvodima. Većina inovacija u području medicine usmjerene su jedino prema komercijalnom interesu, a ne prema stvarnim terapeutskim potrebama. Mnogo je primjera koji potvrđuju da eksperimenti na životinjama izazivaju više boli životinjama, nego što doista koriste potrošačima. Brojni lijekovi koji su testirani na životinjama i koji su označavani kao sigurni, često su bili uzrokom popratnih pojava kod ljudi ili su čak u pojedinim slučajevima prouzrokovali smrt. Recimo, penicilin koji je koristan lijek za ljude, ubija zamorce, dok strihinin koji je inače smrtonosan za ljude nije smrtonosan za majmune ili zamorce. Kloroform kao dragocjeni anestetik za ljude strahovito je smrtonosan za pse. Isto tako, ovce mogu progutati ogromne količine arsena bez ikakvih posljedica, dok je još donedavno, arsen bio popularan otrov za ubijanje ljudi. Naravno, da je u interesu vivisekcijskih lobija, ove podatke sakriti od očiju javnosti iza čvrsto zatvorenih laboratorijskih vrata. Eksperimente provode znanstveni pogoni, vojska, fakulteti i industrije različitih vrsta. Oni su, prije svega pravno zaštićeni, ali i potpomognuti od strane komercijalnih poduzeća koja posluju na opremi i laboratorijskim životinjama. Prema procjenama, samo se u američkim laboratorijima godišnje okrutno muči i ubije od 17 do 70 milijuna životinja. Međutim, takvi izvještaji često su nepotpuni, jer se ne ubrajaju pokusi na štakorima, miševima, pticama, gmazovima, žabama, domaćim životinjama i ostalima, koje nisu uključene u zakon, a koriste se u 80-90% svih eksperimenata. Mnogo je načina na koje se vrše eksperimenti. Jedan od njih, "Draizov" test prati učinak kozmetičkih sastojaka na očima životinja. Test nerijetko traje tjednima, a najčešće se izvodi na Angora zečevima kako bi se vidjelo izazivaju li supstancije naticanje, gnojenje, infekcije i krvarenja. Drugi je oblik testiranja inhalacija, gdje su životinje zatvorene u zapečaćenim komorama i izložene različitim sprejevima, plinovima i isparavanjima. Za dermatološka proučavanja, životinjama se uklanja krzno kako bi im se sastojci nanijeli izravno na kožu. Isto tako, prisiljava ih se da probave razne supstancije, nejestive proizvode poput ruža za usne, papira... Životinje pokazuju klasične simptome trovanja - povraćanje, proljevi, paraliza, konvulzije i unutrašnja krvarenja. Vivisekcija ne može biti opravdana ni etički ni znanstveno. Ona je potpuno bespotrebna i neosnovana, jer 500,000 životinja svakodnevno pati i umire diljem svijeta u pokusima koji ne donose korist ljudima. Udruga Oslobođenje životinja protivi se eksperimentiranju i seciranju na životinjama, jer ne postoji moralno opravdanje po kojemu čovjek može nanositi štetu jednoj vrsti, zbog pretpostavke da to koristi drugoj vrsti. Zalažemo se za uvođenje alternativnih metoda koje su efikasnije i korisnije za testiranja. Isto tako, Udruga se zalaže za širenje svijesti i suosjećanja prema svim ljudskim i ne-ljudskim bićima. To uključuje raskid s osnovnim predrasudama, prema kojima patnja ne-ljudskih bića nije nešto ozbiljno.
Što Vi možete učiniti?Ne kupujte proizvode testirane na životinjama. Ne sudjelujte u eksperimentima koji se provode u obrazovnim ustanovama. Skupljajte i širite informacije. Pomognite onima koji se bore protiv vivisekcije ili još bolje, postanite aktivist. Budite svjesni da se sva testiranja koja se provode, plaćaju novcem poreznih obveznika.
Najčešća pitanja o pokusima na životinjamaU koje se svrhe najčešće koriste laboratorijske životinje ? Laboratorijske životinje najčešće se koriste za biomedicinska istraživanja, testiranja sigurnosti proizvoda i u nastavne svrhe. Biomedicinski istraživači koriste životinje kako bi bolje razumjeli reakcije životinjskog organizma u korist liječenja od bolesti, za proizvodnju novih cjepiva i ostalih metoda liječenja različitih bolesti. Ova istraživanja ne provode se isključivo radi zdravlja ljudi, nego i za razvoj novih veterinarskih tehnika. Industrija koristi životinje za testiranje sigurnosti i kvalitete širokog asortimana proizvoda, uključujući lijekove, kozmetiku, kućanske proizvode za čišćenje, pesticide, industrijske kemikalije i drugo. Nastavnici u školama i na fakultetima koriste životinje kao sastavni dio nastavnog programa. Obično se radi o seciranju žaba na satovima biologije kao i vježbanju složenih kirurških zahvata na fakultetima veterine i medicine. Osim toga, znanstvenici proučavaju ponašanje životinja kako bi mogli pratiti njihove biološke reakcije na podražaje. Radi se o različitim modelima istraživanja psihičkog i socijalnog ponašanja životinja. U svim tim slučajevima životinje su žrtve zatočeništva i patnje koja nije normalna u odnosu na okruženje u kojem žive u prirodi. Što zapravo znače "alternative životinjskim testovima" ? Glavna i najvažnija uloga alternativnih metoda jest zamjena korištenja životinja, odnosno uporaba metoda koje su u potpunosti lišene korištenja životinja u pokusima ili pak, djelomična zamjena što znači korištenje životinjskih ćelija i tkiva u pokusima. Većina takvih alternativa uključuje "in vitro" tehniku (u epruveti) kad se rade istraživanja sa ćelijama ili tkivima. Ako se koriste ćelije ljudskog organizma, onda govorimo o potpunoj zamjeni, osim ako dolaze od životinja koje u tom slučaju nazivamo djelomičnom zamjenom. Takve metode ne uključuju nužno korištenje živih životinja, ali se zato tkiva i ćelije uzimaju od životinja koje su ubijene baš za tu svrhu. Nažalost, zamjena nije uvijek jedina opcija. Neki se pokusi i dalje izvode korištenjem životinja. Ipak, istraživači u tom slučaju mogu barem smanjiti broj životinja koje koriste u pokusima. Osim toga, sofisticiranim statističkim tehnikama često se mogu dobiti valjani podaci korištenjem malog broja životinja. Naposljetku, znanstvenici mogu usavršiti neka postojeća testiranja kako bi eliminirali nepotrebnu i okrutnu patnju i bol životinja. Koje vrste alternativa trenutačno postoje ? Nadležna tijela u Sjedinjenim Državama i Europi nedavno su odobrila još jednu vrstu zamjenskih testova. Riječ je o tzv. "sintetičkoj koži", to jest "Corrositex" koja se može koristiti u ispitivanju onih kemikalija koje mogu uzrokovati štetne reakcije na ljudskoj koži, a dosad su se u njihovim testiranjima isključivo koristile životinje. Kompjuterski modeli također se koriste kao zamjena za životinje u velikom broju testova, najviše u edukacijske svrhe na medicinskim i veterinarskim fakultetima. Isto tako,ljudi kao volonteri sami mogu zamijeniti životinje u raznim istraživanjima, kao što su kozmetički testovi, ljudske kliničke studije i epidemiološke studije koje pomažu u liječenju bolesti. Poboljšani statistički modeli još su jedan u nizu alternativnih metoda koji su iznimno sofisticirani i omogućavaju istraživačima da pretražuju veliku bazu podataka ovisno o životinjama koje su u njima bile korištene. Za više informacija o alternativnim metodama pogledajte web stranicama "Fund for Replacement of Animals in Medical Experiments" (FRAME) i "Humane Society of the United States" (HSUS). Koje su alternative istraživanjima u edukacijske svrhe ? Postoji veliki broj alternativa kad se radi o seciranju životinja poput kompjuterskih simulacija, 3D modela i interaktivnih videa. Čak i medicinski studiji rade na usavršavanju "virtualne stvarnosti" u kojoj bi studenti mogli stjecati nova znanja. Za više informacija o 3.700 alternativa koje mogu zamijeniti životinje u edukacijske svrhe pogledajte bazu podataka na web stranici "Norwegian School of Veterinary Science in Oslo", a na stranicama "European Resource Centre for Alternatives in Higher Education" (EURCA) također možete naći bazu podataka nešto manjeg sadržaja. Što ustvari znači "cruelty-free" ? Ovaj termin ima različito značenje za različite kompanije. Većina kozmetičkih tvrtki reklamira svoje proizvode kao "cruelty-free" ili "ne testirane na životinjama". Budući da ne postoji suglasnost o značenju tih pojmova, oni često nisu ista stvar za različite kompanije pa je zato nužan oprez prilikom kupnje. Npr. "ne testirano na životinjama" može značiti da je kompanija ograničila ispitivanja na finalnim proizvodima, tj. za one supstance za koje je poznato da su sigurne, korištenjem in-vitro i drugih metoda, uključujući i pomoć ljudskih dobrovoljaca. Ili može značiti da tvrtka ne testira na životinjama, ali kupuje sastojke od kompanija koje vrše testiranja na životinjama. Ili pak, ne testira finalne proizvode na životinjama, ali testira njihove sastojke. Kako možemo biti sigurni da je kozmetika koju upotrebljavamo čak i onda kada nije testirana na životinjama ? Svi novi proizvodi moraju proći kroz rigorozna ispitivanja bez obzira koriste li se u pokusima životinje ili ne. U današnje vrijeme, kozmetički proizvođači koriste neku od kombinacija kompjuterskih modela, in-vitro testova i ispitivanja ljudskih volontera umjesto životinjskih testova. Osim toga, većina kozmetičkih sastojaka već je bila testirana na životinjama na nekoj razini i danas se za njih zna da su sigurni za korištenje pa zato ne zahtijevaju primjenu istih životinjske testove. Zašto većina velikih kompanija koristi životinje u testiranju svojih proizvoda, dok mnogo manje kompanije proizvode bez testiranja na životinjama ? Prema zakonu svi proizvođači dužni su osigurati podatke o sigurnosti svojih proizvoda. To je lakše učiniti ako je kompanija manja i proizvodi ograničeni asortiman proizvoda korištenjem sastojaka za koje je već poznato da su sigurni. S druge strane, većina velikih kompanija zbog profita stvara nove sastojke i finalne proizvode pa se zato suočavaju s dodatnim problemima - moraju pružiti garanciju da su novi, prethodno ne korišteni sastojci sigurni. U tom slučaju, kompanije obično koriste seriju ne-životinjskih testova prije nego započnu s testiranjem novih sastojaka na životinjama. Koji se testovi koriste ? Za sigurnost proizvoda koriste se dvije glavne vrste testova iznimno okrutni - akutni test toksičnosti i kronični test toksičnosti. Prvi se koristi u slučajevima ispitivanja rizika koji može nastati primjerice u nesreći prilikom kontakta sastojaka s očima i kožom a drugi kod ispitivanja dugoročnog rizika koji obično pogoduje nastanku raka, defektima pri rođenju i drugim abnormalnostima. I jedan i drugi su primjeri akutnih testova toksičnosti. "Draize eye" test koristi se kako bi se ispitala iritantnost sastojka i oštećenja na očima zečeva. Supstanca se stavlja na oči zečeva te se prate promjene koje nastaju na očima u usporedbi sa ne tretiranim okom u periodu od 7 dana. Mnoge kompanije više ne koriste ovaj test. Drugi test akutne toksičnosti je poznat u javnosti kao LD50 ("lethal dose 50 percent"). Ovaj test služi procjeni količine supstance koja je potrebna da bi ubila npr. 50% skupine štakora ili drugih laboratorijskih životinja. Obično je riječ o kućanskih proizvodima. Klasični LD50 zabranjen je u nekim dijelovima Europe i Sjedinjenih Država. Koji su proizvodi testirani ? Većina proizvoda za svakodnevnu uporabu su testirana na sigurnost. To su lijekovi, cjepiva, kozmetika, šamponi i drugi proizvodi za osobnu njegu, prehrambeni aditivi, sredstva za čišćenje, pesticidi, industrijske kemikalije itd. Koje se životinje koriste u pokusima ? Štakori i miševi čine glavninu, oko 85-90% životinja koje se koriste u istraživanjima, edukativne svrhe i ostalim testiranjima. Zečevi, hrčci, psi, mačke, ne-ljudski primati se također koriste. Gdje znanstvenici nabavljaju laboratorijske životinje ? Većina laboratorijskih životinja su miševi i štakori koji se uzgajaju specijalno za istraživanja. Približno polovica pasa i mačaka koje se koriste u pokusima također se uzgajaju samo za tu svrhu. Za ostalo se brinu dobavljači. Psi i mačke također se nabavljaju iz utočišta. Da li je netko prestao koristiti životinje ? Kozmetička industrija koja je prije 20 godina testirala sve svoje proizvod na životinjama, danas je najbliža tome da u potpunosti prestane testiranjima. Mnoge su kompanije smanjile broj životinja u pokusima za 80-90 posto. Neke su ih u potpunosti prestale koristiti. Od 1980. mnoge su američke kompanije uložile velike iznose novca u korist istraživanja za alternative životinjskim testovima što je djelom i razlog zbog kojeg su morali drastično smanjili broj životinja koje trenutno koriste u pokusima. Što Vi možete učiniti ? Naučite što je moguće više o alternativnim metodama i informirajte druge ljude. Što više ljudi zna za njih, to je bolje. Ako ste student ili učenik, pišite seminare ili razgovarajte o toj temi sa kolegama. Iskoristite svaku priliku da date sugestiju u korist alternativnih metoda. Također, možete pisati i slati psima apele političarima i nadležnim institucijama te predstavnicima kompanija pozivajući ih da poduzmu korak više razvoju novih alternativnih metoda i zamijene postojeće životinjske testove. Ne kupujte proizvode onih kompanija koje vrše testiranja na životinjama.




Crna lista(proizvođači koji vrše pokuse na životinjama): Afrodita Artsana SPA (Chicco; finalni proizvodi nisu testirani, ali kupuju sastojke koji su testirani na životinjama) Bausch & Lomb Bic Corporation Braun (Gillette Company; Liquid Paper, Flair, Braun, Duracell, Oral-B, Parker Pens) BioAstin Biotherm Cosmetics & Skin Care Care Chacharel Parfums Chesebrough-Ponds (Faberg, Cutex, Vaseline) Colgate-Palmolive Co. (Palmolive, Ajax, Fab, Speed Stick, Mennen, Hills Pet Nutrition, Mennen, SoftSoap) Coty (Adidas, Davidoff, Glow, The Healing Garden, JOOP!, Jovan, Kenneth Cole, Lancaster, Marc Jacob, Rimmel, Calgon, Calvin Klein, Celine Dion, Cerruti, Chipie, Chloé, Chopard, Cindy Adams, Club Med, Coty, David Beckham, Davidoff, Esprit, Glow, The Healing Garden, Isabella Rossellini, Jennifer Lopez, Jette Joop, Jill Sander, JOOP!, Jovan, Kenneth Cole, Kimora Lee Simmons, Lagerfeld, Lancaster, Marc Jacobs, Mary-Kate and Ashley Olsen, Miss Sixty, Monsoon, Nautica, Nikos, Parera, Pierre Cardin, Roland Garros, Roots, Sarah Jessica Parker, Stetson, Vera Wang, Vivienne Westwood) Daiwa Pharmaceutical (BioBran MGN-3, Natto NKCP) Dove Elizabeth Arden (Unilever) Garnier (Laboratories Garnier Paris) Gillette Co. (Braun, Duracell, Flair, Liquid Paper, Oral-B, Parker Pens) Giorgio Armani parfemi Glaxo Smith Kline (Aquafresh, Binaca, Nicorette, Sensodyne, Strep) Henkel (još uvijek nisu objavili potpunu i trajnu zabranu testiranja na životinjama; Bref, Clin, Fa, Kaloderma, Opti, Palette, Persil, Perwoll, Poly, Pril, Pur, Rex, Schauma, Silan, Solea, Somat, Taft, Vademecum, Weisser Riese) Helena Rubenstein Helene Curtis Industries (Finesse, Unilever, Suave) Johnson & Johnson (Aveeno, Clean & Clear, Neutrogena) Kimberly-Clark Corp. (Cottonelle, Huggies, Kleenex, Kotex, Pull-Ups, Scott Paper) Keune Krka Lek Lever Bros. (Unilever) L'oreal (finalni proizvodi uglavnom nisu testirani, ali testiraju sastojke i neke proizvode; Anais Anais; Bilage; Biotherm Cosmetics & Skin Care; Giorgio Armani parfemi; Helena Rubenstein; Logics; Ombrelle; Ralph Lauren; Vital Nutrients) Lek (Amai, Green Line) Lancome Laura Biagiotti Lux Mennen Co. (Colgate-Palmolive) Nina Ricci Olay Co./Oil of Olay (Procter & Gamble) Pfizer (BenGay, Desitin, Plax, Visine) Pliva Procter & Gamble Co. - P&G (Alfred Dunhill, Ariel, Head & Shoulders, Pantene Pro-V, Anna Sui, Ariel, Atkinsons, Attends, Bess, Blend-a-Dent, Blend-a-Gum, Blend-a-Med, Blendax Anti Belag, Bogner, Bold, Bruno Banani, Camay, Carrera, Charles Jourdan, Cheer, Chiemsee, Chlorhexamed, Cindy Crawford, Clearasil, Cliff, Comet, Puma, Rochas, Scannon, Secret deodorant, Cover Girl make up, Max Factor make up, Crest, Tide prašak, Bold, Camay, Cheer, Comet, Ivory, Spic & Span, Sure, Zest, Dash, Lenor, Max Mara, Medinait, Meister Proper, Antikal, Fairy, Pampers, Luvs, Certina, Jean Patou, Kamill, Lacoste, Laura Biagiotti, Lenor, Litamin, Luvs, Marc O'Polo, Tempo, Bess, Vidal Sassoon Wash & Go, Pantene, Oil of Olaz, Kamill, Certina Med, Litamin, Blendax Anti Belag, Dash, Daymed, Ellen Betrix, Escada, Extase, Firmodent, Wick, Wick Vaporub, Medinait, Gabriela Sabatini, Gabriele Strehle, Galileo, Gerry Weber, Ghost, Gillette Series, Giorgio Beverly Hills, Globe, Gucci, Daymed, Ellen Betrix, Henry M. Betrix, Herbal Essences, Hervé Léger, Hugo Boss, Old Spice, Laura Biagiotti, Otto Kern, Giorgio Beverly Hills, Pringles chips, Shulton, Sir, Spic & Span, Sumatra, Sure, Tempo, Tide, Tom Tailor, Tosca, Trussardi, Valentino, Vidal Sassoon, Wash & Go, The Wella Corporation-Sebastian, Wick, Wick Vaporub, Yardley, Yohji Yamamoto, Zest) Ralph Lauren Reckitt Benckiser (Coty, Lysol, Mop & Glo, Resolve, Spray 'N Wash, Woolite) Redken Laboratories Roche S.C. Johnson (Drano, Fantastik, Glade, Pledge, Shout, Windex, Ziploc) Sanofi (Oscar de la Renta, Yves Saint Laurent) Sara Lee (Ambi Pur, Badedas, Delial) Schering-Plough (Coppertone) Schick (Warner-Lambert) Shiseido Cosmetics Amerika Sothys (finalni proizvodi nisu testirani, ali kupuju sastojke koji su testirani na životinjama) Unilever (Lever Bros., Dove, Calvin Klein, Elizabeth Arden, Helene Curtis, Diversey, Suave, Cerruti parfemi, Chloe, Finesse, Lagerfeld parfemi, Lux, Valentino parfemi) Wichy

FARMSKI UZGOJ ŽIVOTINJAi
SVINJE Osim što se po cijele dane nalaze u potpunom mraku, najmanje jedna trećina poda na kojem stoje prekrivena je rešetkama kroz koje propada njihov izmet pa su tako ove nesretne životinje izložene velikim količinama amonijaka. Cjelodnevno stajanje na rešetkastom podu uzrokuje ozljede nogu i stopala, a budući da žive u mraku, u tijesnim kavezima, potpuno lišene slobode kretanja, hvata ih panika onog trenutka kada shvate da ih očekuje prijevoz u klaonicu. U klaonicu se otpremaju obično nakon 3 do 6 mjeseci. Svinje jednostavno ne podnose transport. Veoma su osjetljive i lako obolijevaju tijekom putovanja. Kad imaju mlade, ženke su zatvorene u posebnim pregradama u kojima se ne mogu ni okrenuti. Ograde služe kako bi spriječile ženke da zbog goleme tjelesne mase i nedostatka prostora ne uguše praščiće, koji se odvajaju od njih nakon 3-4 tjedna (umjesto prirodnih 14 tjedana). U dobi od otprilike 72 dana, odvoze se na farme gdje se njih 14 nalazi u svinjcu od 10 kvadratnih metara, obično sa rešetkastim podom bez slame. Mužjaci se kastriraju bez primjene anestezije jer je uvriježeno mišljenje da razina muških hormona utječe na kvalitetu mesa, što zapravo nema veze s istinom. Ograničena sloboda kretanja, u njima izaziva stres koji može dovesti do ozbiljnih srčanih i želučanih oboljenja. Zbog nagomilanih frustracija, grizu rešetke kaveza u kojima se nalaze. U prirodi, svinje su zapravo veoma razigrane i inteligentne životinje.
KRAVEKrave koje služe za davanje mlijeka u prosjeku ne žive dulje od četiri i pol godina. U idealnim uvjetima, one mogu doseći starost od 30 godina, ali razdoblje produkcije smanjuje tu dob tek na šest godina. Tijekom svog života, otele se jednom godišnje jer je to jedini način da započnu s proizvodnjom mlijeka. Telići se odmah po rođenju odvajaju od majki kako se ne bi razvila veza među njima. Oni se drže u posebnim kavezima izolirani od svojih majki. U prvih osam tjedana života telad ima snažan nagon za sisanjem. Budući da im ne daju da se hrane majčinim mlijekom, oni nerijetko sišu dijelove tijela ostalih telića. Najmanje 10% krava cijeli svoj život provede u zatočeništvu kako bi se povećala razina produkcije. Telići koji se odmah po rođenju odvajaju od krava namijenjeni su uzgoju radi mesa, s time da jedva dosegnu starost od 6 mjeseci. Neki žive i dulje, obično do godinu i pol kako bi dosegli optimalnu težinu za klanje. Obično se nalaze u posebnim boksovima i kavezima koji su jedva malo veći od njih samih. To onemogućava rast i razvoj mišića, a meso ostaje mekše u skladu sa zahtjevima tržišta. U zatočeništvu, telići ne dobivaju zelenu hranu nego se isključivo hrane mliječnim supstitutima s visokom razinom masnoća i hranom bez vlakana i željeza kako bi njihovo meso nakon klanja ostalo bijelo. Zbog toga, često sišu rešetke kaveza i ližu svoju dlaku kako bi osigurali barem malo željeza. Kao i ostale životinje u farmskom uzgoju, telad se drži u mraku kako bi ostala mirna. Iako će biti zaklane, oni pate od anemičnosti i ostalih bolesti jer takvo postupanje prema životinjama vodi samo do sigurne smrti, bez obzira hoće li biti zaklane ili ne. U Europi je držanje telića u takvim kavezima zabranjeno od 2004 g.
KOKOŠI Kokoši se odvozi na posebne farme ovisno o spolu i vrsti. Mladi pijetlovi nisu tržišno vrijedni pa se ubijaju gušenjem u plastičnim vrećama. Kokoši koje žive u baterijskom uzgoju, smještene su u posebne dugačke redove kaveza na kojima se nalazi još najmanje tri reda kaveza. U jednom se kavezu obično nalazi po četiri kokoši. Kavezi su dimenzije 45 x 50 cm. Kada izlegnu jaja, ona propadaju kroz otvor. Budući da nisu u mogućnosti ni raširiti krila, obuzimaju ih panika i stres što ih tjera na agresivnost pa onda kljunovima napadaju jedne druge. Iz tih razloga im se odsijecaju kljunovi bez anestezije. Nisu u stanju zaspati zbog poremećenog ritma dana i noći jer su prisiljene davati što je moguće više jaja. Godišnje izlegnu 300 jaja da bi na kraju jednog dana postale sastavni dio 'kokošje' juhe. Pilići namijenjeni mesu, zakolju se već nakon 6 tjedana starosti. U tom kratkom periodu oni rastu prilično brzo pa bi, da žive malo dulje, u takvim okolnostima mogli toliko narasti da bi zbog pretilosti doslovno uginuli. Kad se nalaze u transportu prema klaonici, česti su slučajevi lomova krila i nogu. U takvim stresnim okolnostima i neadekvatnim vremenskim uvjetima, prevoze se poluotvorenim kamionima u klaonicu.
PURICEDrže se u malim tijesnim kavezima u potpunom mraku što ih vodi agresiji, stresu, bolesti nogu pa i kanibalizmu. U intenzivnom farmskom uzgoju nije neobično da u prvim tjednima života 40% purica umre. Kao i kod uzgoja brojlera, cilj industrije je uzgoj što većeg broja purica unatoč katastrofalnim i okrutnim uvjetima.
ZEČEVIZečice godišnje okote oko sedam zečića. Zbog bolesti, najmanje 55% zečeva umre. 15% mladih kunića ugine prije nego ih se odvoji od majke. Visoka stopa smrtnosti zahtjeva neprestano uvođenje zamjene, koja se kreće u prosjeku oko 90%. Ova izrazito boležljiva bića, ugibaju zbog stravičnih uvjeta držanja u farmskom uzgoju zbog mesa.
RIBARSTVO Više od 70% ulova ribe baca se s brodova zato što je riba ili presitna za legalnu prodaju ili je tražena kvota zadovoljena ili čak zato što ulovljena riba uopće nije tražena. Obično se baca riba koje već uginula od gušenja, odnosno bila ubijena na neki drugi način. Ribarske mreže uništavaju čitavo morsko dno, a krajnji rezultat toga je narušavanje ravnoteže vodnog ekosistema na duže vrijeme. U današnje vrijeme, zbog nekontroliranog izlova ribe, mora su gotovo ispražnjena, a ravnoteža je u potpunosti narušena. U ovom trenutku, istrijebljeno je oko 50% ribljeg fonda. Osim lova, riba se i uzgaja. Neke vrste poput lososa, intenzivno se uzgajaju u velikim kavezima, korištenjem sličnih metoda kao i u farmskom uzgoju ostalih životinja.

Zdravstvene prednosti vegetarijanstvapreuzeto sa www.animalliberation.hr(zahvaljujem)Vegetarijanstvo više nije alternativa s obzirom da za sve veći broj ljudi ono predstavlja stil života. Mnogo je razloga zbog kojih se ljudi odlučuju za vegetarijansku prehranu. Primjerice, iz religijskih ili kulturoloških razloga, u svrhu zaštite zdravlja ili zbog zabrinutosti za glad u svijetu. Postoje brojni su dokazi, koji pokazuju kako vegetarijanci imaju manju stopu smrtnosti i manju stopu oboljenja od nekih kroničnih degerenativnih bolesti u usporedbi s nevegetarijancima. Vegetarijanci rjeđe obolijevaju od koronarne bolesti arterija, hipertenzije, karcinoma, pretilosti i dijabetesa tip II. Zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog porijekla, vegetarijanska prehrana je siromašnija zasićenim masnoćama, kolesterolom i proteinima životinjskog porijekla. Povišen unos žitarica, mahunarki, povrća, voća znači i povišen unos prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. U svakom slučaju, svi ovi čimbenici pridonose blagotvornim učincima vegetarijanske prehrane.
Što trebate znati o:Mlijeku i mliječnim proizvodima Zahvaljujući dobro razrađenim mehanizmima propagande i jakim lobijima koji štite interese mljekarske industrije, već se desetljećima zagovara ideja da je mlijeko zdravo. Međutim, činjenica je da mlijeko uzrokuje mnoge svakodnevne probleme među ljudima više nego ostale namirnice. Ljudi nisu svjesni da su probavne smetnje povezane s mlijekom, a javljaju se zbog laktoze, vrste šećera koji se nalazi samo u mliječnim proizvodima. Ljudskom tijelu potreban je enzim laktaza koji omogućuje lakšu probavu laktoze. Budući da ljudi tijekom djetinjstva prestanu proizvoditi dovoljno laktaze, pijući mlijeko, bakterije u donjem probavnom traktu izazivaju grčeve, nadimanje, vjetrove... Osim toga, veliki dio mlađe populacije alergičan je na kravlje mlijeko. Mlijeko je odgovorno i za grčeve kod dojenčadi, probavne smetnje koje pogađaju jedno od petero beba, a uzrok im može biti to što majka koja doji uzima mliječne proizvode. Ukoliko nije riječ o potpuno nemasnom mlijeku, ono čega mlijeko ima u obilju su masti. Konzumiranje masti, posebno životinjskog porijekla, glavni je uzrok nastanka srčanih bolesti kao što je dokazana njihova porezanost s nastankom raka dojke. Različite količine antibiotika i hormona za rast u industrijskom uzgoju stoke prelaze mlijekom na ljude. Iako je mlijeko izvor bjelančevina, dokazano je da mliječni proteini kod djece mogu izazvati dijabetes koji se mora regulirati inzulinom. Isto tako, dokazano je da su neka djeca razvila antitijela na taj protein. Posebno mjesto u čitavoj toj nametnutoj slici o mlijeku kao zdravoj namirnici, zauzima priča o mlijeku kao izvoru kalcija i osteoropozi koju je moguće zaustaviti konzumiranjem mlijeka. Ipak, stručnjaci su otkrili kako prehrana bogata proteinima životinjskog porijekla može uzrokovati suprotan efekt, odnosno, gubitak kalcija. Iako mlijeko sadrži kalcij i vitamin D koji ga čuva, ono također povećava unos proteina štetnih za ljudsko zdravlje. S obzirom na to koliko ima boljih i zdravijih biljnih izvora kalcija, nije se potrebno oslanjati na mlijeko. Biljni izvori kalcija su kelj, lišće gorušice i repe, raštika, brokula, kinesko zelje, crni grah, slanutak, sojino mlijeko i tofu obogaćeni kalcijem, kalcijem obogaćen sok od naranče i melasa. Jajima Kada je riječ o jajima, postoje pouzdani znanstveni dokazi da konzumiranje jaja povećava opasnost od srčanih oboljenja i infarkta. Samo žumance jajeta ima 80% masnoće i jedan je od najkoncentriranijih izvora kolesterola. Potrošačima se savjetuje njihovo reduciranje u prehrani, budući da je potvrđeno kako jedenje jednog i pol jajeta na dan povećava za 32% rizik od infarkta. Kolesterolu Kolesterol je glavni uzrok srčanih oboljenja, uz pušenje i visoki krvni tlak. Potvrđeno je da niska razina kolesterola kao u vegana, smanjuje mogućnost nastanka srčanih oboljenja, čak ako i postoje drugi uobičajeni rizični čimbenici. Osim utjecaja gena, ljudi mogu smanjiti kolesterol izborom prehrane koja se temelji na smanjenom unosu kolesterola i zasićenih masti. Kolesterol se nalazi u svim vrstama mesa, jaja i mliječnim proizvodima. Ljudska jetra proizvodi sav kolesterol koji je potreban čovjekovom tijelu, te višak kolesterola koji se unosi konzumiranjem hrane može ugroziti ljudsko zdravlje. Hrana biljnog porijekla ne sadrži kolesterol te prelaskom na vegansku prehranu u potpunosti se rješavamo kolesterola i velikih količina zasićenih masti. Zasićenim mastima Razne medicinske studije dokazuju da je konzumiranje zasićenih masti jedan od glavnih uzroka mortaliteta pa stručnjaci naglašavaju da bi smanjeni unos zasićenih masti u prehrani trebao biti najvažniji prioritet radi poboljšanja općeg zdravlja javnosti. Glavni izvori zasićenih masti su mliječni proizvodi, crveno meso, perad i riba. Veganska prehrana sadrži malo zasićenih masti. Prema tome, ljudi mogu smanjiti ukupan unos masti jedno prelaskom na bezmesnu vegansku prehranu. Naime, gotovo sve žitarice, voće i povrće nemaju masnoća. Iznimka su jedino orašasti plodovi, sjemenke i avokado koji su bogati mastima. Treba imati na umu da vegetarijanska prehrana koja uključuje jaja i cjelovite mliječne proizvode može sadržavati jednake količine masti kao i mesna prehrana. Osteoropozi Veza između životinjskog proteina i osteoporoze više nije novost. Iako mesoprerađivačka industrija brani svoje proizvode tvrdeći kako životinjski protein ne izaziva gubitak kalcija u kostima, medicinski je dokazana povezanost mesne prehrane i povećanih slučajeva osteoporoze. O tome svjedoče istraživanja koja dokazuju povezanost između potrošnje životinjskog proteina i gubitka kalcija u urinu. Primjerice, starije žene vegetarijanke ostaju mnogo aktivnije i podložne lomovima kostiju, a u slučaju lomova njihove kosti brže zacjeljuju, nego kod starijih žena koje jedu meso. Dijabetesu Za dijabetičare nisu štetni samo šećeri i prekomjerna težina, već i masti te proteini iz mesa koji pretjeranim konzumiranjem prelaze u šećere. Stoga se šećernim bolesnicima preporučuje vegetarijanska nisko kalorična prehrana s mnogo cjelovitih žitarica, poput heljde, prosa i zobi, tjestenine i brašna od integralnih žitarica, mahunarke, artičoke, celer, krastavci, gorke salate, južno voće, agrumi, banane, češnjak, mrkava... Žitaricama Kao sastavni dio prehrane, žitarice su od posebnog prehrambeno-fiziološkog značenja. Preporučuje se 5 ili više porcija cjelovitih žitarica dnevno. Žitarice su bogate vlaknima i drugim složenim ugiljkohidratima, bjelančevinama, vitaminima B i cinkom. Posebno treba istaknuti kukuruz, zob i ječam. Kukuruz je bogat biološki vrijednim sastojcima, škrobom, bjelančevinama i šećerom. Od kukuruznih klica dobiva se biljno ulje koje je bogato vitaminom E i nezasićenim masnim kiselinama. Zob je značajna jer sadrži kalcij, bakar, fosfor, željezo, cink, aluminij, natrij, mangan, kalij, sumpor, magnezij, jod, klor i bor. U sebi sadrži vitamin H koji osigurava zdravlje i ljepotu kože i kose. Zob sadrži i masne tvari, biljne bjelančevine, ugljikohidrate, provitamin A, vitamin B1, B6, E i vitamin K, koji zgrušava krv. Ječam sadrži i do 35% nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju kolesterol u krvi. Osim što je bogat ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama, u sebi sadrži mineralne tvari (kalij, fosfor, magnezij, kalcij, natrij, sumpor, željezo, mangan, cink, bakar, jod i fluor). Od vitamina sadrži vitamin E, sve vrste vitamina B i vitamin B12 koji je rijedak u biljkama. Antikancerogena tvar u voću i povrću Stručnjaci vjeruju kako je prehrana vodeći faktor u 35% slučajeva smrti uzrokovane rakom. Više stotina studija ukazuju na činjenicu da voće i povrće pridonose smanjenju stope oboljenja od raka. Voće je bogato hranjivim tvarima kao što su vitamin C, beta karotena, a povrće i riboflavinom, željezom, kalcijem, vlaknima... Posljednji rezultati istraživanja dokazali su da bi prehrana bogata grahoricama, orasima i žitaricama mogla pomoći u sprječavanju raka jer ta hrana sadrži prirodan sastojak koji koči rast tumora. Tvar nosi naziv inositol pentakisfosfat nalazi se u grašku i leći te bi mogla pomoći znanstvenicima da razviju terapije protiv raka. Dokazano je da žene koje jedu povrće više od jednom dnevno, imaju 20-30% smanjen rizik od raka dojke. Općenito, vegetarijanci i vegani jedu više vlakana što pomaže bržem uklanjanju suvišnih i štetnih tvari iz probavnog trakta i time smanjuje mogućnost nastanka raka debelog crijeva i prostate. Namirnice životinjskog porijekla sadrže slobodne radikale koji uzrokuju oštećenja DNA i time može pokrenuti rast raka i ubrzati njegovo širenje. Čovjekovom organizmu potrebno je 8-10% proteina u sveukupnoj prehrani, dok suvišni proteini aktiviraju kancerogene tvari u tijelu. Prehrana temeljena na mesu, jajima i mliječnim proizvodima sadrži više od dvostruko potrebnog proteina. Udio proteina u tofu (od soje) je 16%, glutenu (od brašna) 70%, kukuruzu 13%, soji, grahu, slanutku, leći oko 10-35%, u bademima, orasima, indijskom oraščiću, lješnjak, pinjoli od 14-30%, riži 8,6%, sjemenkama bundeve, sezama, sucokreta 18-24%. B12 Vitamin B12 je važan za održavanje krvi i živaca. Taj vitamin ne proizvode ni biljke ni životinje nego bakterije i jednostanični organizmi. Budući da tijelo može pohraniti taj vitamin, nije neophodno imati dnevni izvor vitamina B12, ali ga treba uzimati barem svakih nekoliko dana. Vegetarijanski izvori vitamina B12 su miso i tempeh, a može ga se pronaći u žitnim pahuljicama i multivitaminskim dodacima, kao i u trgovinama zdrave hrane, obično iz alga. Obično nosi naziv kobalamin (cobalamin) i cianokobalamin (cyanocobalamin) što su kemijski nazivi za vitamin B12.
Etički, zdravstveni i praktični aspekti veganstvaDanas se ljudi u sve većoj mjeri okreću alternativnim načinima života pa stoga nije neobično da su mnogi ljudi prihvatili vegetarijanstvo kao etički, ekološki i zdravstveno prihvatljiv način življenja. Ipak, mnogi su se odlučili u potpunosti odreći svoga komoditeta prihvativši veganstvo, kako bi dosljednim odabirom namirnica i proizvoda ne-životinjskog podrijetla izrazili svoje suosjećanje za patnju milijuna životinja koje su žrtve intenzivnog nehumanog uzgoja, mehaniziranog klanja radi mesa i materijalne koristi. Veganstvo se utoliko razlikuje od vegetarijanstva jer je riječ o načinu prehrane koja je svedena u potpunosti na biljnu hranu te način življenja koji podrazumijeva upotrebu onih proizvoda koji su lišeni bilo kakvog oblika okrutnosti nad životinjama. Vegan/ka je osoba koja ne jede proizvode životinjskog porijekla, uključujući meso, ribu, morske plodove, jaja i mlijeko. Iako se mnogima tako naizgled čini, veganstvo je ustvari više stvar slobode izbora, nego li onoga što su ljudi prisiljeni izbjegavati. Konzumiranjem biljne hrane i izborom ostalih ne-životinjskih proizvoda vegani/ke izražavaju svoje poštovanje prema planetu, životinjama i vlastitom životu. Neki su vegetarijanci/ke uvjereni/e da njihov izbor npr. ne šteti kokošima nesilicama i kravama koje su iskorištavane zbog mlijeka. Međutim, vegetarijanci/ke koji/e jedu jaja na taj način svakako utječu na iskorištavanje i smrt 200 milijuna muških pilića godišnje. Budući da nisu profitabilni za industriju, oni će biti ubijeni netom što se izlegnu. Uglavnom, nesilice su stiješnjene u kaveze, izložene baterijskom svjetlu, prisiljene su stajati i spavati na žičanom podu 24 sata na dan. U takvim nehumanim i stresnim uvjetima, potrebno im je najmanje 30 sati kako bi izlegle jedno jaje. Unatoč vjerovanju da kokoši žive najmanje pet godina, većina ih biva ubijena i prije njihova drugog rođendana budući da se njihova produkcija jaja smanjuje s godinama. Slična situacija je i s kravama. Kao i nesilice, krave također daju manje mlijeka što su starije. Usprkos vjerovanjima da krave mogu doživjeti starost od 20 godina, većina se krava za mlijeko prevozi u klaonice već u dobi od pet godina. Mesna industrija ne bi mogla opstati bez mliječne, budući da krave moraju biti trudne da bi davale mlijeko, dok su telići također produkt mliječne industrije. Svaka krava oteli oko pet telića tijekom svoga života, a samo će jedno u njih u prosjeku biti iskorištavano za mlijeko. Ostala muška telad jeftino se prodaje za potrebe mesne industrije. Ukratko, što se etičkih principa tiče, veganska prehrana sprječava intenzivan masovni uzgoj i strukturirano klanje velikog broja životinja. Što se zdravlja tiče, važno je istaknuti da proizvodi od mesa, jaja i mlijeka sadrže visoke razine kolesterola i masnoća koje uzrokuju velike štete ljudskom zdravlju. I na kraju, sa ekološkog aspekta, mesna industrija potiče ozbiljna zagađenja zraka, zemlje i vode, pridonosi eksploataciji i krčenju šuma i velikih zemljinih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja životinja, a pridonosi i eksploataciji ljudi i promjeni životnih navika lokalnih zajednica. Odakle potječe riječ "vegan"? Radi se o skraćenici riječi "vegetarijanstvo", dok se pojam "vegan2 počeo koristiti 1940. zahvaljujući vegetarijanskom društvu u Engleskoj koji su na taj način htjeli razlučiti one članove koji su u potpunosti odlučili ne konzumirati proizvode životinjskog podrijetla. U svakom pogledu, stručnjaci su složni da veganska prehrana pridonosi boljem zdravlju u odnosu na vegetarijansku i ne-vegetarijansku prehranu. Mnogi ljudi koji bi htjeli postati vegani/ke su uvjereni da to zahtjeva mnogo volje i odricanja. Veganstvo nije tek stvar dobre volje, već i spremnosti da isprobamo i novu vrst hrane. Za početak preporučujemo knjigu Erika Marcusa, "VEGAN - Nova etika prehrane". Jedno od najčešćih pitanja jest možemo li dobiti dovoljno proteina iz veganske prehrane? Ljudi nisu svjesni da je glavni problem i ujedno uzrok brojnih oboljenja kao što je začepljenje krvnih žila, upravo taj što se većina njih hrani prevelikim količinama proteina. Pogotovo onda kada konzumiraju proteine iz mesne hrane, oni unose goleme količine nezdravih masnoća i kolesterola. S druge strane, biljna hrana također osigurava unošenje proteina ali bez kolesterola i ostalih štetnih masnoća. Prema tome, veganska prehrana svakako može onemogućiti razvoj srčanih oboljenja, osteoporoze i drugih zdravstvenih problema. Sve dok se hranite zdravom veganskom hranom s dovoljno kalorija, možete biti sigurni da unosite dostatne količine proteina. Pored toga, veganska prehrana može u potpunosti zadovoljiti potrebe profesionalnih sportaša. Naravno da su njihove potrebe složenije i zahtijevaju više pažnje kako bi se zadovoljile u odnosu na osobe koje se tek povremeno bave sportom kao hobijem. Isto tako, veganska prehrana može normalno zadovoljiti i nutricionističke potrebe žena za kalcijem i željezom. Štoviše, veganska prehrana sadrži više željeza nego li mesna prehrana pa vegani imaju iznimno visoku razinu željeza u organizmu. Za više informacija za profesionalne sportaše preporučuje se knjiga "The Vegetarian Way", Virginije i Marka Messine. Također, jedno od glavnih pitanja što se veganstva tiče jest znači li prelazak na vegansku prehranu ujedno i veće novčane izdatke? Svježe povrće i voće još je uvijek povoljnije od kupovine životinjskog mesa. Žitarice, mahunarke i riža su također jeftiniji. Naravno, neki su proizvodi nešto skuplji poput raznih zamjenskih proizvoda samo zato što država ne subvencionira proizvodnju takovih proizvoda. No, kako budete postupno mijenjali svoje potrošačke navike naučit ćete trošiti manje na hranu prije nego ste postali/a vegan/ka. Mnogi se pitaju je li teško biti vegan/ka, odnosno ne nedostaju li veganima/kama neki proizvodi poput jogurta ili sira? U početku vam može biti teško, ali kada istražite blagodati veganskih specijaliteta i naučite ih pripremiti, vaše će poimanje zdrave i ukusne hrane u potpunosti promijeniti. Ono što je još važnije jest da ljudi ubrzo postanu veliki protivnici mesne prehrane i korištenja proizvoda životinjskog porijekla, što se više informiraju i shvate na koji je način zapravo povezana eksploatacija životinja s njihovim prehrambenim i životnim navikama. S obzirom da svakodnevno raste broj vegetarijanaca/ki i vegana/ki, veliki je broj njih koji su mlađe dobi, odnosno tinejdžeri/ke koji još uvijek žive s roditeljima, a oni ih ne potiču na vegansku prehranu. Budući da oni obično vode brigu oko kupovine hrane, mnogima se čini da im ne ostaje previše izbora. Roditelji mogu biti zabrinuti za izbor hrane koji je njima nepoznat jer su uvjereni da može biti štetna za zdravlje i razvoj njihove djece. Posebno kad je riječ o veganstvu, mnogi od njih uvjereni su kako nije zdravo biti vegan/ka ili vegetarijanac/ka jer aminokiseline koje su organizmu potrebne za razvoj možemo naći jedino u životinjskim proizvodima. Takvo mišljenje obična je zabluda jer postoje 23 različite aminokiseline od kojih njih 15 organizam može sintetizirati sam, a preostalih 8 mora ih primiti iz hrane pa se stoga nazivaju esencijalnima. Da bi primili sve potrebne aminokiseline za izgradnju bjelančevina dovoljno je da redovito jedete voće, povrće, orahe ili izdanke. (Harvey and Marilyn Diamond, "Fit for Life"). Potrebno je malo više strpljenja i umješnosti kako bi educirali svoje roditelje. Zamolite ih da pročitaju neku od priručnika veganske prehrane. Pokušajte ih uvjeriti da je izbor etične, zdrave i nutricionistički bogate hrane jedini adekvatan način prehrane. Također, ako živite u zajednici sa partnerom/icom koji ne pokazuju nimalo interesa za vegansku hranu ili čak za to nemaju niti razumijevanja, budite strpljivi, svakako imajući na umu da su uzajamno poštivanje prava na izbor, suradnja i sloboda u vezi iznimno važni da bi ona opstala. Možda vas upravo njegovo/ino ne poštivanje osobnog izbora još više potakne da se potrudite oko rušenja predrasuda o veganskoj prehrani i pravima životinja te vas natjera da se, ukoliko ste vegetarijanac/ka odreknete i ostalih proizvoda osim mesa i mlijeka. Iako je to u teoriji mnogo vjerojatnije, u stvarnosti je mnogo teže živjeti 100% život bez okrutnosti. Ljudi su izgradili takav sistem u kojem su oni ovisni o životinjama i iskorištavaju ih u raznim industrijama, čak mnogo više nego za hranu. Mnogo je takvih primjera poput želatine, ljepila, gume ili foto-filma koji sadrže životinjske sastojke, a riječ je obično o proizvodima koji nastaju iz klaoničkog otpada. No, uz sve to upamtite, drugačiji svijet je moguć! Veganstvo nije nikakvo natjecanje u identificiranju životinjskih sastojaka u proizvodima. I ako ćete se postavljati puritanski i ljudima neprestano pokazivati kako je vam je teško biti vegan/ka, samo ćete ih obeshrabriti da postanu vegani/ke i time ćete nanijeti više štete nego koristi životinjama. Umjesto toga, služite se načinom koji se temelji na provjerenim informacijama i koji je razuman i senzibilan. Što se tiče nekih proizvoda poput meda znajte da vegani/ke ne koriste med zato što vjeruju da on pripada pčelama, kao što mlijeko pripada kravama. Pored toga, ovdje se radi i o etičkim principima, budući da mnogi pčelari postupaju nehumano sa pčelama, ostavljajući ih da uginu od gladi kad im uzmu med koji je njima hrana ili onda kada im zapale košnice na kraju svake sezone. Također, imajte na umu da u se u proizvodnji rafiniranog šećera (bijeli šećer) nekad dodaju i pougljene životinjske kosti. Da bi ga izbjegli koristite smeđi šećer, javorov sirup ili druga prirodna sladila. Što se alkoholnih pića tiče, najsigurnije je da kontaktirate njihove proizvođače, iako je većina piva veganska. U nekim se vinima mogu naći tragovi želatine. Želatina se upotrebljava u želeu, bombonima, kolačima i drugim proizvodima, a radi se od životinjskog tkiva. Također se koristi za razvijanje filmova. Sirutka se upotrebljava u kolačima, kruhu i drugim proizvodima, a dobiva se kada se kravlje mlijeko zgruša. Kazein je bjelančevina koja se nalazi u mlijeku, u obliku kalcijeve soli, a služi u industriji plastičnih masa, sintetskih vlakana... Nadamo se da će vam ovi savijeti biti dovoljni da za početak upoznate i prihvatite vegansku prehranu i filozofiju, imajući na umu da upravo vaše navike i odluke mogu utjecati u korist ili na štetu ne-ljudskih bića i prirode.
Tablica veganskih hranjivih tvariPROTEINISojino brašno, mlijeko i zrno, kikiriki, leća, gluten, pivski kvasac, kvasac za pečenje KALCIJKrastavci, špinat, kineski kupus, artičoke, brokuli, luk vlasac, sirov celer, peršin, sirov kupus, bučnice, potočarka, luk, zeleno zrnje VITAMIN APapar, peršin, mrkva, slatki krumpir, luk vlasac, špinat, mareliceVITAMIN BTamnozeleno povrće, grah, grašak, žitariceVITAMIN C Jagode, grožđe, peršin, papar, brokuli, potočarka, rotkvice, luk vlasac, naranče, šparoge, krumpirVITAMIN DGljive, suncokretove sjemenkeVITAMIN EPšenična, rižina klica, koštunjavo voće, mahune, lisnato zelenilo, cijela pšenična klicaB 12 Sojino mlijeko, kikiriki, sjemenke sezama, koštunjavo voće, rižine mekinje, kvasac za pečenje, pivski kvasac, suncokretove sjemenke, pšenična klica, zrnoCINKKoštunjavo voće, pivski kvasac, žitarice, žuto i zeleno povrće i voće, pšenično zrno, klicaJODSušeno zrnje, zeleno povrće, ananas, šparoga, kuhinjska solMANGANŽitarice, pšenično zrno, klica, klorofil, koštunjavo voće, sušeni grašak, gljive, avokado, brokuli, melasa sirup, pšenica