Zasto?
Ja mozda sebi bespotrebno kompliciram zivot ali jednostavno ne mogu podnijet da mi roditelji naređuju.
Vec nekoliko godina vodim samostalan zivot ali kad dođem doma uvijek ista prica. A zasto ovo nisi napravila ovako, a zato ono nisi napravila ovako... Pitam se do kad ce oni meni pokusavati upravljati zivotom?!
Ja se nadam da necu biti takav roditelj jednog dana svojoj djeci ali' pribojavam se da cu biti upravo takva...
Kako nam roditelji zapravo odrede nacim na koji cemo razmisljati. Ne kaze se uzalud "Nece kruska dalje stabla". UZAS!
23.09.2005. u 21:18 | Komentari: 2 | Dodaj komentar
Pitanje za razmisljanje?
Uvijek sam se pitala zasto znanstvenici ne mogu dokuciti postanak svemira. Nije li to zanimljivo pitanje?
Kad razmisljam o tome jednostavo se ne mogu oteti dojmu da sam (da je covjecansto) jedna velika misterija kojoj nema ni pocetka ni kraja i to me uzasava.
Al' onda... Ma koga briga! Zivot je jedan i treba uzivati u njemu "ali pametno", rekao je jednom jedan moj poznanik. :)
17.09.2005. u 20:17 | Komentari: 8 | Dodaj komentar