fuck you too....

sve zanimljivo ,ne nužno pametno ...ili dobro je nestalo odavde.....

Link

Uredi zapis

30.11.2018. u 12:11   |   Komentari: 1   |   Dodaj komentar

dobar dan

nekako se baš dobro osjećam.
jutros nisam bio baš najbolje...jučer mi nije uspjelo završiti jedan posao...morap iskeširat neke novce koje nisam imao....danas mislio napravit full domaći nedjeljni ručak...kokošja juhica od domaće koke povrća s mojeg vrta..domaći kruh,i krumpir pečen s picekom .....
al jebi ga..
ode moj sinek kod bake na ručak..
i sad za sebe...
al od kruha nisam odustao...i još si nešta domaće napravio...

sad sam dobar.
i još poslušah ovu pjesmicu. kako ne biti dobro ?

Link

Uredi zapis

25.11.2018. u 13:15   |   Komentari: 0   |   Dodaj komentar

lift me up

i sad kad si me istopila svojim ledenimm očima...razljevam se po tvojoj koži..
ne mogu se uhvatiti niti zaustaviti...previše glatko...
samo tečem
prema dolje.

https://www.youtube.com/watch?v=t2gcPb7kSqM

ne znam.

Uredi zapis

24.11.2018. u 21:08   |   Komentari: 1   |   Dodaj komentar

nema me ....

nekad...a ne stalno mi padne na pamet da sanjam budan...iako taj film nije oblikovao ništa stvarno...

dakle... sanjam budan...ili možda snivam ovaj život i valjda se želim vratiti u onaj logični...iako nisam najsigurniji koji je taj...
pa ...vidim ponekad puno...stanem na semaforu i čitam lica ljudi oko mene...nije da ne čitaju i moje lice....kad prepoznam neki takav znak ..osmjehnem se...koliko to god ružno izgledalo...
i jebo te telefon...opet me isčupa iz tračnica...

jebo Link

Uredi zapis

18.11.2018. u 17:30   |   Komentari: 3   |   Dodaj komentar

mon bebe

onak polako želim plivati i čitati i roniti i kretati se uopće kroz prostor i vrijeme i tebe i sebe da stignem i prestignem sve loše želje i loše volje i sve loše...pa da dobro bude dobro i sjajno i zlatno i cukreno i slano baš koliko treba....
a ne treba puno...ne..ne treba...moj gospodine.
možda ponekad ne treba nit malo...il samo malo da nam nitko ne govori kako i zašto...
i sami volimo glodati te plemenite kosti..sa zlatom i sedefom utisnutim u nj...
oči su nam velike...još veće....a kakva je tek suza koja se cijedi niz taj moj stari obraz i kopa brazdu samo nečeg laganog i zlatnog i vrućeg i dosta.
i još jednom dosta. jer nekad teško zaustavit se.... zar ne...

Link

Uredi zapis

17.11.2018. u 15:27   |   Komentari: 7   |   Dodaj komentar

ne vidim te više

slušam neku muziku.. https://www.youtube.com/watch?v=gfM3dTtejoE i pomislim da će odrasti..dovoljno su zreli..prelaze u vrh kvalitete muzike,u nas hrvata ,a i šire...sjetim se livea u malom kafiću i još jednog kojeg se malo manje sjećam....i nadam se da će uspjeti..
a sjetio sam se toga samo zato ...jer zaboravljam...
zaboravljam sve.
nekad davno sam pokrenuo nekakav mehanizam u glavi koji me je trebao zaštiti...pa da briše ono što mi se ne sviđa...
valjda još uvijek radi...nisam ga pokušao zaustaviti.
tu i tamo se pokušam sjetiti nekog lica s kojim sam proveo najveći dio svog života....sve mi manje to ide..moram pogledati nekakvu sliku da se prisjetim....i onda se začudim...
ma ...
ne plačem za prošlošću...samo mi nije baš najasnije....
znam da stvari prolaze...ljudi prolaze...životi prolaze ...i gase se..
https://www.youtube.com/watch?v=WJ_V8c7R7ZU

napušta me misao...
možda sam zaboravio da zaboravljam.

Uredi zapis

11.11.2018. u 1:22   |   Komentari: 12   |   Dodaj komentar

još uvijek dosadno....

al nema veze...možda je i bolje bez uzbuđenja....
obećavam da ću popizdit za vikend i bar se s nekim dobro zakrvit...il ugodni tekst oku i duši napisat...dok mi ne dosadi..
pa da opet bude.....
niš.
ne znam čem mi trenutno srcu mom velikom ova pjesmica ovaj tren draga...al to je tak...i ja tu ništa nemrem.

Link

Uredi zapis

09.11.2018. u 12:07   |   Komentari: 2   |   Dodaj komentar

dosadno....

dosadno ?

Link

Uredi zapis

08.11.2018. u 12:01   |   Komentari: 4   |   Dodaj komentar

:)

nekad i uvijek mijenjam pjesme za snove i snove podvaljujem pod pjesme...
udišem tebe i trujem se sasvim namjerno,
nemam talenta za znoj
te
nemam nit tebe za samo sebe.
kad razmislimim ...nemam te...

ponekad ,samo sasvim namjerno živim da bih gledao i gorio u istom pravcu i smislu
bez drugog smisla da bih imao i smislio ga..

il besmislom bih mogao prozvat svoje riječi i misli i sjene i tebe...
sve tvoje... i sve moje..
sjene

sad ću samo lagano i još malo teže režati na sve oko seb...i na teebe i ne na tebe...i ne na tvoje.





i ne da mi se više razgovarat s samnom....
i moram dat pjesmu. Link

Uredi zapis

04.11.2018. u 18:26   |   Komentari: 3   |   Dodaj komentar

putujem

nekad putujem kroz vrijeme i ljude i ono što treba i ne treba...ponekad samo putujem
i svom putovanju bih rado želio pridružiti neke lijepe stvari...možda i veće od mene samoga....i svakako ljepše...

Uredi zapis

28.10.2018. u 22:09   |   Komentari: 0   |   Dodaj komentar

posljednje pismo za jovana 01

dragi moj jovica,eto teškog srca odvajam malo vremena za tebe.znam da stalno razmišljaš o meni,da svaki dan rano izjutra željnim krmeljavim očima listaš po blogu...lijevo,desno....gledaš jel su tu negdje tri točke ili možda koja više....

kad se probudiš iz kratkog sna isprekidanim snovima o svakom neprijatelju tvojih zamišljenih prijatelja...zazivajuć ime velikog beogradskog zagorca,i obrišeš staračku slinu sa smežuranog obraza....upitaš se...šta radi đuro.
šta sad radi moj idol,meta mojih podgrijanih snova....šta radi...šta radi ??
jel slučajno napisao nešta...pa da sad ja mudro prepišem naslov njegovog bloga na svoj način i pokažem kako sam bistar...pametan...velik i lijep..i još pride mislim da sam hrvat....
izazvan frustracijama u nemanju argumenata za bilo kakvu smislenu raspravu...neznajuć odgovorit na jednostavna pitanja...ja mala stara žaba krastača podignem nožicu kad vidim da đuro potkiva konja.
nisam baš siguran da mogu napisati da ti zavidim na tvom jednostavnom životu...ja volim jednostavne stvari,bez komplikacija...al nisam siguran da bih mogao živjeti taj tvoj nametnički životić...ko nekakva bakterija il priljepak...pijavica...
sasvim jednostavnog organizma...

znaš....
i moraš se pomiriti da nikad neću uslišiti tvoje molitve da se nađemo i da te izjebem na mrtvo ime i uz to pjevam "to su straže đenerala draže".
zaista sam razmišljao o tome punu milisekundu...i mislim da moraš potražiti pomoć...

i tak...nemam baš ovih dana vremena niti za zanimljive stvari,a kamoli za razjebane ,grintave starce poput tebe...
pa ti uživaj...
ali neću staviti nove slike ko što si me tražio da imaš friški materijal za onaniranje.....

Link

pa pa

Uredi zapis

26.10.2018. u 22:02   |   Komentari: 4   |   Dodaj komentar

gorljivi čovjek

šta bi čovjek mogao pametno napisati između vaših objava....
ništa.
a i ništa gluplje nemožeš napisat.
ili stavit još koju prekobrojnu baš prekokrasnu i uberzanimljivu slikicu....
ponekad mi se i oni idioti koji objavljuju pičkrs od svoje velike i moćne muške mašinerije čine baš isti.......

bez brige ..to sam sam samo ja...
namjerno raspigan,živčan i sjebat...

al za razliku od vas
ja znam šta je ljubav.
Link

Uredi zapis

25.10.2018. u 21:33   |   Komentari: 3   |   Dodaj komentar

tko tu gori osim mene

burn baby burn
https://www.youtube.com/watch?v=ULnEoqPl-3c

Uredi zapis

23.10.2018. u 16:31   |   Komentari: 2   |   Dodaj komentar

..tipkanje budalaština...

https://www.youtube.com/watch?v=TOsRkcV8pCk


mirno sjedim i gledam ispred sebe..nije baš da vidim puno...a nije baš i da gledam nešto...ili želim vidjeti..
bez ikakve potrebe ionako mrzim sve...skoro pa baš sve...
vijesti i dnevnici me ubijaju...politika...biznis na rvacki način...čine me bijesnim bogaljem..
možda će jednom sve doći na svoje...možda i neće...
ja nikad neću doći....na svoje..il tuđe...sam ću progristi rupu kroz vlastito srce kiselinom koju svaki dan stvaram
kiselina i žuč će me ubitt...valjda, ili se samo nadam da bi to bilo malko ljepše nego saobraćajka.....il ko zna šta...
ponekad se zapitam jel veliki bijes stanuje stalno u meni. ne znam. živiš tim svojim malim životom i gledaš te velike živote koji prolaze pokraj tebe..i kasnije vidiš da su svi ti veliki životi prljavi i prodani i ružni i kradljivi i bolesni i pokvareni.....i gdje sad naći neke uzore i idole i kako znati da si dobar

isssee
pišem ko da imam devet godina, a tko zna,možda ja sa svojih pedesetak zaista imam devet godina.
možda nemam ni toliko...
možda uopće nemam godina

možda

a osjećam se ko da sam živio tisuću godina i gledao sve te promjene kako jure pokraj mene...sjedeći na onom pljesnivom tronu gdje je sjedio conanov bog i čekao da dođe i da uzme njegov mač....
sjedim u nekakvoj vidljivoj izdignutoj kripti u pustari oko koje trče vukovi ...
samo ...ja ostajem..i nemam mač...samo gledam...ali pretvaram se u prašinu kad me netko pogleda..ili zamjeti..lagano se pretvaram u prah...
i kak se ono kaže..prah smo bili i prah ćemo ostati...ili postati...
ne mogu se sjetiti..a neki dan sam bio na prijateljevom pogrebu.
jebi ga.
valjda je čovjek blesav skroz na tuđim pogrebima...ja ću bit blesav i na svom vlastitom...
...da ne iznevjerim tradiciju...
blesavoće...

još malo priglupe hipsterske muzike
https://www.youtube.com/watch?v=l55LUEfnbX8

a štaš ... malko me vokal zaintegrirao... :)

Uredi zapis

21.10.2018. u 20:24   |   Komentari: 2   |   Dodaj komentar