Bez daha

Ruke mi bježe prema njoj, njenoj kosi,
pletu se same i privlače je sve bliže.
Dah se ubrzava, puls raste i sve me nosi,
kao biseri njeno tijelo mi niz dlanove kliže.

Noge me izdaju, a srce kao da se boji ,
usne žude za njom kao da nema sutra.
Dah se ubrzava, pulsa nemam i sve stoji,
kao vatrena stihija tijela izgaraju iznutra.

Glava me napustila i razum otišao s njom,
gledam u te oči i obuzme me pogled njen.
Dah se ubrzava, puls miruje i onda kao grom,
kao svemir zvijezdama ja sam ispunjen.

Uredi zapis

26.09.2015. u 23:35   |   Komentari: 0   |   Dodaj komentar

Pišem i pišem...

Već godinama pišem ono što osjećam i što mi je na duši...vrijeme je da i objavim ponešto...

Možda se moja srodna duša nađe u mojim pjesmama i izgubi se u stihovima :D

"Sjećanje na budućnost"

Neželjena večer je stigla,
još jedan potraćeni dan.
Tužan pogled me zarobio,
dok lagano tonem u san.

Još uvijek zadnja ostala si,
sjećanje u pustim mislima,
više nema naše zadnje slike,
a srce je praznina nezamisliva.

Na sjećanje tebe, ruke same zadrhte.
Na sjećanje tvoga nježnog osmijeha,
i uznemirenog zvuka tvoga glasa.
Nedostaje na vratu toplina tvoga daha.

Sjećanje poljubaca i sretnih pogleda,
zaboli me više od metka u prsima.
Zaboli me nježno i tvoj plahi dodir,
koji me cijelog izbezumljuje i uzima.

Sjećanje da smo pod mjesecom tužnim,
zagrljeni,pospani, još samo falio je san,
uz kucanje srcâ, naših ruku stisak čvrst,
kao jedno,nerazdvojni dočekali dan.

Sjećanje na tu predivnu noć,
kao trn u oku, u mislima stoji.
Sjećanje na sve te naše dane,
sa ženom koja uopće ne postoji.

Uredi zapis

15.08.2015. u 20:47   |   Komentari: 0   |   Dodaj komentar