Zapis na kraju trgovačkog dana

U ovoj točki dostignuta je, kakva-takva ravnoteža. Redom, odozgo prema dole brojevi se odnose na srebro, S&P, DAX shorteve i zlato. Lijeva kolona je potražnja, srednja ponuda a skroz desno je postotak promjene vrijednosti u odnosu na jučer.
Sve je povezano. Brojevi prate jedni druge. Katkada su veći a katkad manji i omjeri su katkad veći a katkad manji. Nekada, nešto više vrijedi od nečega, nekad manje...
Kao što znate, na svjetskim tržištima, u ovom trenutku dionice su najskuplje a zlato i srebro najjeftinije. Nije to bez vraga tako. Da se ne bankrotira, vrijednost kapitala izjednačava se sa dugom. Zato su dionice skupe. Jeftino zlato i srebro, za ekonomiju nije baš dobar znak. Prostora za nova zaduženja više nema jer bi tada, po kontejnerima umjesto boca sakupljali srebro i zlato a nije naša zemlja od zlata napravljena. Može se još malo natezati gore-dole ali zna se gdje smo...
A ovo su Nijagare...
18.02.2015. u 16:58 | Editirano: 18.02.2015. u 22:53 | Komentari: 10 | Dodaj komentar
Srebro -6%
o
Ajmo, deset kuna srebrni lančići! Deset kuna! Džabe dam samo da prodam! Za sto možete dobiti ovaj krasni izložbeni primjerak, na vrhu...torbe su 120 kuna. Zlato je 73.7 puta skuplje od srebra. Normalno bi trebalo biti 17.5 To se događa kada je zlato jeftino.
Ti, jadni rudari koji kopaju bakar i, iz njega cijede srebro pa iz srebra zlato, rade to za 43 dolara po gramu. Mislim da bi sa 40 dolara po gramu pokrili proizvodnju. Treba iskopati dvije tone rude i iscjediti gram zlata. To košta 40 dolara. Kopanje je 10
17.02.2015. u 17:31 | Editirano: 17.02.2015. u 23:40 | Komentari: 16 | Dodaj komentar
Burza

Ovako je sada. Sve pada. Do sada je raslo. Burze u Americi, danas ne rade. Propali pregovori o grčkom dugu...
16.02.2015. u 19:09 | Editirano: 16.02.2015. u 23:05 | Komentari: 19 | Dodaj komentar
Dolaze nove nevolje
15.02.2015. u 23:28 | Editirano: 15.02.2015. u 23:31 | Komentari: 29 | Dodaj komentar
Velika pljačka banaka
Eto, dok mi spavamo lopovi rade. Nočas su ukrali 300.000.000 dolara. Opljačkali su 100 banaka u 30 zemalja, uglavnom u Rusiji ali i u Japanu, Nizozemskoj, Americi...
Pljačkaši su hakeri iz EU, Rusije i Kine. Ukradeni novac su distribuirali na ogroman broj računa diljem svijeta. Imali su toliko sofisticiranu tehnologiju da su svakom bankomatu na kugli zemaljskoj mogli narediti da isplati novac...
Interesantan slučaj pljačke sa niz nepoznanica. Koristili su brojeve računa preko kojih su digli cash. To je isto kao da su se predstavili imenom i prezimenom. Ustvari ta imena i prezimena su žrtve pljačke jer sa tih računa je dignut cash. Ako se ima duplikat kartice to je moguće. Snimiti broj računa i šifru kod dizanja novca na bankomatu, za lopova je jednostavno.Ovdje se sigurno radi o dobro organiziranoj pljački kojoj je prethodilo snimanje bankomata. Nakon toga su izrađeni duplikati kartica, koji su podjeljeni među članovima organizacije kojih pretpostavljam je 30tak. Svako je dobio sto ili više duplikata kartica sa šiframa. Istovremeno na različitim mjestima lopovi su gurali u bankomate lažne kartice, ukucavali su šifre i dizali sve što se dignuti moglo. Kako se bankomati snimaju, moguće je, na snimci vidjeti lopova. Bankomat bilježi kada a kamera tko je dignuo novac. Sigurno su bili maskirani ali, dovoljno je jednoga prepoznati. Možda je i svoju karticu opljačkao pri tome...
Ako je opljačkano 300 mil.dolara. svaki član je opljačkao 10 mil. Opljačkano je 100 banaka, 3 milijuna po banci. Svaki pljačkaš pljačkao je 3 banke. Ako se na računima nalazilo 1000 dolara tada bi pljačkaš nosio sa sobom tri tisuće kartica, ali mislim da se nalazilo bar 3 puta više. Vjerovatno je svako sa sobom nosio tisuću kartica i popis šifri za svaku. Cijeli posao se sastojao u tome da se išlo od bankomata do bankomata i čistili su se računi. Svako po tisuću računa. Tusuću ubacivanja kartice i otkucavanja šifre izdavanje računa traje cijeli dan, ali vjerujem da se stvar odigravala cijelu noć, kada pravi vlasnici kartica spavaju a banke ne rade. Kako su to pojedinačni članovi izvodili reći će kamere...
A možda ih je bilo i više koji su radili za proviziju? Trojica. Trebalo je nagovoriti još dvojicu da za dobru proviziju, olakšaju posao . Tada je trebalo opljačkati samo 1mil. što i nije neki teški posao...
15.02.2015. u 9:56 | Editirano: 15.02.2015. u 17:00 | Komentari: 19 | Dodaj komentar
Radite li Sir?

Počeo sam raditi sir od svježeg kravljeg mlijeka. Zakuham ga i dodam žlicu alkoholnog octa na litru mlijeka. To se razdvoji na sir i sirutku. Od sirutke se mogu ispeći palačinke npr. a, sir se malo pritisne i ostavi da se iscjedi. Od litre se dobije se 10-15 dkg sira. Nisam vagao. Zadnji sir što sam napravio krenuo je okusom prema trapistu ali ostao je u obliku mladog sira. Postoje razne recepture za razne sireve ali tek sam početnik u tome. Sir je kao i vino. Vrijeme čini svoje..
14.02.2015. u 20:14 | Editirano: 14.02.2015. u 21:32 | Komentari: 95 | Dodaj komentar
Plutonij pluta Pacifikom
Dobro jutro. Subota je. Vani je oblačno i tmurno a, ni unutra nije puno bolje. Par stvari sam htio napisati još jučer ali, bio je petak 13. To je nesretan dan koji je najbolje preskočiti. Dok sam ispračao nesreću malo sam zavirio u Fukushimu. Kineski znanstvenici utvrdili su da, nakon tragične nesreće u Fukushimi, glečeri na himalajskom platou prekrili su se radioaktivnom prašinom, intezivnije nego u doba nuklearnih pokusa. Radi se o vrijednostima 100 puta večim od normale. To je bila velika katastrofa. Nakon eksplozije zemlja se prekrila vrlo opasnim tvarima. Krovovi, drveća, automobili, raznorazni predmeti, voće, povrće i sve što je bilo vani i onaj koji je bio vani prekrili su se slojem radioaktivne prašine. Roba sa etiketom iz 2011 godine je više, manje radiološki kontaminirana. Kako smo i te godine trebali jesti, piti i disati, najvjerovatnije smo pojeli, popili i nadisali se radioaktivnih tvari. Mnogi su već umrli zbog toga.
Tri nuklearna reaktora sa po 100 tona nuklearnog materijala od kojih je jedan odletio u zrak. Kada se ta količina rasporedi po površini zemlje onda se dobije broj od 0.2 ppm/m²(u tragovima). To je prilično veliki broj. Kada bi morao hodati po takvoj zemlji, obavezno bi čistio cipele. Ako se ta količina prebaci na zapadnu hemisferu tada koncentracija može dostići vrijednosti 1-100 ppm/m²(kontaminacija) ovisno o lokaciji. O Japanu neću ni razmišljati. Tamo se gram/m² (zagađenje) može pronaći. Zabrinjavajuće. Plutonij pluta Pacifikom. Razne bolesti napale su morski svijet. Nema ribe i masovni su pomori morskih sisavaca i ptica, što od gladi, što od bolesti. U pacifičkom moru više se ne može živjeti. Preostalih 200 tona nuklearnog goriva, brže ili sporije teče u more. Kako je glavnina radioaktivnih tvari završila i završava u Pacifiku, a tko zna što sve još završava u moru tamo, kontaminacija je velika. Deset puta veča od kopna. U tom moru ne bi se kupao. Ni Atlantik nije čist. U jednom trenutku pobacano je na stotine tona nuklearnog otpada u more...
Takva je situacija. Živimo u nuklearno kontaminiranom okruženju. Najnovije studije otkrile su da je uzrok velikog broja karcinoma "bad luck"...zakačih ga negdje, nečim. Trebalo bi imati Geiger uz sebe...Link
14.02.2015. u 9:15 | Editirano: 14.02.2015. u 17:38 | Komentari: 6 | Dodaj komentar
Putin slomio olovku

Na Mirovnom sastanku Normandy 4, ruski predsjednik Putin slomio je olovku...
Evo, što je potpisao
Link
Paralelno, provode se vojne vježbe taktičkim nuklearnim naoružanjem diljem Rusije
12.02.2015. u 21:52 | Editirano: 12.02.2015. u 23:08 | Komentari: 6 | Dodaj komentar
Grčka i Normandy 4
Počeo je Mirovni sastanak u Minsku. Porošenko će pokazivati djelove ruskog naoružanja. Prije toga su se, u Briselu, rješavali problemi sa Grčkom. Grci traže da drugi plate njihove dugove. Tko kaže da nema problema?
Razmišljam o grčkom problemu. Grčka je izdavala državne obveznice dok god je mogla i tako je financirala jedan kvazi-svijet. Kada to više nije mogla, kvazi-svijet se srušio i grci su se našli na zemlji sa hrpom dugova koje oni jednostavno, ne mogu plačati. Dakle, oni su tehnički bankrotirali. Samo ih korak dijeli do pravnog bankrota. Onda dolaze vjerovnici i državnom imovinom namiruju potraživanja. Prvo prazne državni budžet.
Radi se o 300 milijardi eura ili 300.000 milijuna eura, ili 300 milijuna tisuća eura. Ili 300 milijuna ljudi treba dati po tisuću Eura.
Moguć je Porez "Za Grčku" kojim bi se za 5 godina otplatio Grčki dug. 1000 podjeljeno sa 5 je 200 Eura/godišnje. Recimo, da bi sto kuna mjesečno po zaposlenom u EU riješilo grčki problem. Da se stvari rješavaju tako u Grčkoj tada bi ljudi radili isključivo za otplatu duga. Odnosno to nije moguće izvesti samo u Grčkoj. S druge strane, ne bi se dogodila neka strahota kada bi se malo posegnulo u EU kasu i pripomoglo što se do sada i radilo. Valjda se sada dogovaraju o rokovima i ratama. 100 godina, trebalo bi Grcima da otplate kredite...eto, upravo jedem grčku naranču.
Još ću malo dopisati o stanju na svjetskim burzama. Wall Street u blagom plusu, DAX na nuli. Sve je, manje više poskupilo osim srebra i zlata koji su pojeftinili. Proizvođači i trgovci. Trgovci žele kupiti što jeftinije a proizvođaći žele što skuplje prodati. Zbog te, svoje želje proizvođači ruše cijenu, a trgovci poskupljuju sve što je jeftino i pojeftinjuju sve što je skupo. To izgleda kao doljevanje vode na vodenicu, ali u mlazovima zlata i srebra i onda se vodenica brže zavrti, odnosno trgovina se poveća. Vodenica se može okretati napred i nazad, brže ili sporije. Možda čak i inerciju ima. Sprega proizvodnje i trgovine manifestira se cijenom proizvoda na burzi. Pri maloj trgovini, svako doljevanje zlata i srebra može naglo ubrzati kolo pa cijene padaju ali kroz trgovinu opet narastu. Nikada se nije više proizvodilo zlata i srebra nego danas. Da bi se očuvala vrijednost, trgovina se ubrzala a zarade su se smanjile. Da bi se trgovina ubrzala moralo je doći do pada cijene. Kada su cijene toliko niske da djeluju na smanjenje proizvodnje tada dolazi do usporavanja trgovine. Da bi se očuvala zarada cijene rastu, pa se prodaje, pa cijene padaju i.t.d.
Zanimljiva su ta burzovna trgovanja. Gdje to zlato završi? Da se ne kupuje sve bi završilo u rukama trgovaca koji bi jedan drugom prodavali robu. Možda je tako a možda i nije ali svakako postoji mogućnost da je ponekad tako. RecImo, u kasne nočne sate
11.02.2015. u 17:08 | Editirano: 12.02.2015. u 0:34 | Komentari: 39 | Dodaj komentar
Zlato

Ukupno je iskopano 170.000 tona zlata. Ove godine nešto manje od 3.000 tona. Kada bi se iskopano zlato dijelilo ljudima svako bi dobio po 25 grama zlata a sljedeće godine dobio bi nešto manje od pola grama. samo što se zlato ne dijeli ljudima već se prodaje na svjetskim tržištima, kao i sva druga roba i podleže zakonima ponude i potražnje. Manipulacije su moguće. Na tržištu treba razlikovati mlade bračne parove od guvernera banaka. Trenutno 50% proizvođača zlata je u minusu...
Zlato predstavlja trajnu vrijednost i kao takvo je specifična roba. Nije kao npr. nafta koju čim prodaš, nestane. Nafte se proizvede koliko se potroši. Kod zlata nema potrošnje. Zlato ostaje zlato uz indeks inflacije od 1.6% zbog proizvodnje zlata. No, i dolar se mjenjao. Zanimljivo je da 25% trgovine zlata se odvija u Londonu dok u SAD-u, trguje se samo bračnim prstenovima.
Evo svjetskih trgovinskih podataka za zlato za prošlu godinu.

Tu se vidi da je nešto zlata zadržano. Dobit je uložena u zlato...tako, isplati se trgovati zlatom. Kupiš 4 prodaš tri i pol i na istom si osim što ti je ostalo pola zlatnika koji je nekad vrijedniji a nekad manje vrijedan. Kada bi se plačalo zlatom odnosno, kada bi zlato bilo pokriče za novac tada bi s jednom kunom mogli i jesti i piti. Sada nam za to treba 100 kuna.
09.02.2015. u 14:22 | Editirano: 09.02.2015. u 22:45 | Komentari: 15 | Dodaj komentar
3 minuta do WW3

Merkel i Holande u Moskvi. Pričati će o Ukrajini koja loše stoji na vojnom planu u sukobu sa Rusijom. Amerikanci ljubazno poklanjaju milijardu dolara. Rusi raspoređuju balističke rakete. NATO jača istočni blok...
05.02.2015. u 21:03 | Editirano: 05.02.2015. u 21:19 | Komentari: 43 | Dodaj komentar
Što nas snađe
Vjetar je zapuhao. Hladnoća neka. Spustio se polarni zrak...
05.02.2015. u 18:40 | Editirano: 05.02.2015. u 18:49 | Komentari: 14 | Dodaj komentar
Život
Ide život. Proći će. Više nas neće biti. Uvenuti ćemo kao list na grani. Ostati će samo trag da smo postojali, što i nije tako mala stvar jer mogli smo i ne postojati. Doista? Ili je to davno smišljen plan, nepobitnost stvarnosti.
Svijet u kojem ja ne postojim bio je prije mene.Da li je moj život sudbina? Knjiga, što se čita od kraja. Da se, kojim slučajem ne desi ono što se desiti treba, budućnosti više ne bi bilo. Morao sam postojati...
Ova određenost postojanja nas samih rezultat je algoritma koji iterativno stvara kompleksne strukture binarnih brojeva koji odgovaraju našoj genetskoj mapi. Time mi dobivamo broj prema nekom, unaprijed zadanom algoritmu. Mapirani smo u stvarnost. Sve se može reproducirati. Postoji matrica događaja. Svaki naš dan može se izračunati. Naša osobna sloboda je da manipuliramo s vremenom, što također, nije mala stvar. Važno je odgađati sudbinu, a boga mi, i izvršavati. Ne mogu se ne desiti stvari koje se trebaju desiti. Samo je pitanje vremena. Gledajući sebe, mi smo volja vlastite sudbine. Pred nama je slučaj. To svaka seoska gatara zna.
Jedino se pitam, postoji li još tusuće ovakvih kosmosa koji, više ili manje kasne u vremenu, da se prebacim, kada dođe za to vrijeme. U snove tad, utonuti ću ja...
04.02.2015. u 22:37 | Editirano: 05.02.2015. u 1:23 | Komentari: 15 | Dodaj komentar
