Ljubite se

Mi davno križ zaslužismo:
Prikovat zanj se dade Ti
I Krv do kapi posljednje
Rad našeg spasa istoči.
 
Da budeš vazda, Isuse,
Veselje naše Uskrsno,
Preporođene izbavi
Od grijeha smrti užasne.
 

Aleluja Jahvu slavimo
Pjevaj Aleluja Isusu!

Svijetlimo da živimo.

Blagoslovio nas svemogući Bog,
sačuvao nas od svakoga zla
i priveo nas u život vječni.
Amen.

puninu radosti pred licem svojim,
sebi zdesna blaženstvo vječno!
(Ps 16,11)

Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bi pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici. Potom se ukaza braći, kojih bijaše više od pet stotina zajedno; većina ih još i sada živi, a neki usnuše. Zatim se ukaza Jakovu, onda svim apostolima. Najposlije, kao nedonoščetu, ukaza se meni" (1 Kor 15, 1 – 8).
"Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša. Ali sada: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih!" (1 Kor 15, 14.20).

Kraljice neba, raduj se,
Kraljice neba, raduj se,
 
Aleluja, aleluja, aleluja, aleluja.
 
Jer kog si dostojna bila nosit,
jer kog si dostojna bila nosit. Aleluja!
 
Uskrsnu, kako je rekao,
Uskrsnu, kako je rekao. Aleluja!
 
Moli, moli Boga za nas!
Moli, moli Boga za nas! Aleluja!

Gospodin je ustao od mrtvih i uskrsnuo na novi život. Isusov grob je ostao prazan. Snaga smrti nije ga sačuvala u krilu groba, jer je Isus ljubio iznad svake ljudske moći i sile. Grob nije mogao sačuvati onoga koji je na križu svojom ljubavlju pobijedio smrt.
Tako i njegovo uskrsnuće nije pobjeda nad neprijateljima koji su ga osudili, a potom razapeli i ubili, nego je to pobjeda ljubavi nad mržnjom, pobjeda života nad smrću.
Danas u razjedinjenom svijetu pozvani smo da upravo putem ljubavi svjedočimo kako je moguće živjeti u miru, putem ljubavi smo pozvani svjedočiti o praštanju i pomirenju. To možemo jedino vjerom u Krista uskrsnuloga i snagom njegova životvornog Duha. Neka u nama trajno ostane prisutna ova dimenzija ljubavi i nade u bolje sutra, pa će prostrujiti proljeće i u našem gradu i u našoj domovini.
SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS

Poslušaj, Bože, moje žalbe glas; od strašna dušmanina život mi čuvaj!
Štiti me od mnoštva opakih, sakrij od bjesnila zlotvora
koji bruse jezike k'o mačeve, otrovne riječi izbacuju kao strijele,
da iz potaje rane nedužna, da ga rane iznenada ne bojeć' se ničega.
Spremni su na djelo pakosno, snuju kako će kradom zamke staviti i govore: Tko će nas vidjeti?
Snuju zlodjela, smišljene osnove kriju: pamet i srce čovječje bezdan su duboki.
No Bog ih ranjava strijelom, odjednom ih rane prekriju.
Vlastiti jezik propast im donosi, kimaju glavom oni što ih vide:
svi se boje, Božje djelo slave i misle o onom što on učini.
Pravednik se raduje u Jahvi, njemu se utječe, i kliču svim srcem čestiti.
Ps 64(63)

Poslije Krunice Božanskomu Milosrđu se preporučuju i Zazivi Božanskomu Milosrđu.
Ovo nisu litanije, nego zazivi Božanskomu milosrđu. Isus je objavio sestri Faustini veliku moć ovih zaziva. „Božja je ljubav cvijet, a milosrđe je plod toga cvijeta. Ako neka duša sumnja, neka čita zazive Božanskome milosrđu i steći će pouzdanje!“ (Na svaki zaziv odgovaramo: Uzdamo se u Te!)
Božansko milosrđe, ti neshvatljivo tajno Presvetoga Trojstva,
Božansko milosrđe, ti izrazu njegove najveće moći,
Božansko milosrđe, koje si se objavilo u stvaranju nebeskih duhova,
Božansko milosrđe, koje si nas iz ništavila pozvalo u život,
Božansko milosrđe, koji obuhvaćaš svijet,
Božansko milosrđe, koji nam daruješ besmrtan život,
Božansko milosrđe, koje nas zaštićuješ od zasluženih kazna,
Božansko milosrđe, koje nas oslobađaš od bijede grijeha,
Božansko milosrđe, koje nam u Riječi što je Tijelo postala daruješ opravdanje,
Božansko milosrđe, koje se na nas izlijeva iz Rana Kristovih,
Božansko milosrđe, koje nam izvireš iz Presvetog Srca,
Božansko milosrđe, koje si nam dalo presvetu Djevicu za Majku Milosrđa,
Božansko milosrđe, vidljivo u ustanovljenju Crkve koja obuhvaća cijeli svijet,
Božansko milosrđe, vidljivo u ustanovljenju i dijeljenju svetih sakramenata,
Božansko milosrđe, neograničeno u sakramentu krštenja i pokore,
Božansko milosrđe, neizmjerno u sakramentu oltara i svećeništva,
 Božansko milosrđe, koje si nas pozvalo k svetoj vjeri,
Božansko milosrđe, u obraćenju grješnika,
Božansko milosrđe, koje usavršuješ svete,
Božansko milosrđe, vrelo bolesnicima i patnicima,
Božansko milosrđe, utjeho i blago svih onih koji su skršena srca,
Božansko milosrđe, ufanje onih koji očajavaju,
Božansko milosrđe, koje uvijek i svagdje pratiš sve ljude,
Božansko milosrđe, koje nas ispunjaš milostima,
Božansko milosrđe, mire umirućih,
Božansko milosrđe, koje nas čuvaš od paklenoga ognja,
Božansko milosrđe, koje olakšavaš patnje dušama u čistilištu,
Božansko milosrđe, ti slasti i neizmjerna radosti sviju svetih,
Božansko milosrđe, beskrajno u svim tajnama vjere,
Božansko milosrđe, neiscrpivi izvore čudesa,
V. – Bog je milosrdan i pun samilosti, spor na srdžbu i pun dobrote.
R. – Zato ću dovijeka klicati milosrđu Božanskom.
Pomolimo se. O Bože, čijemu milosrđu nema kraja, čija je samilost neiscrpiva, pogledaj milostivo na nas, umnoži u nama djelo svojega milosrđa da ne očajavamo ni u najvećim iskušenjima, nego da se uvijek u najvećim iskušenjima, nego da se uvijek u sve većem pouzdanju predajemo Tvojoj svetoj volji, ljubavi i milosrđu! Po Gospodinu našem Isusu Kristu Kralju milosrđa, koji nam s Tobom i s Duhom Svetim iskazuje milosrđe u sve vijeke vjekova! Amen!

45 Od šeste do devete ure nastade tama po svoj zemlji.
46 Oko devete ure povika Isus iza glasa: "Eli, Eli, lama sabaktani?" to jest: "Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?"
47 Neki od onih, što su stajali ondje, čuli su to i rekli: "Zove Iliju."
48 Odmah otrča jedan od njih napuni spužvu octa, natakne je na trsku i dade mu da pije.
49 Drugi su rekli: "na vidimo, hoće li doći Ilija, da ga spasi."
50 Opet povika Isus iza glasa; tada ispusti duh svoj.
51 Tada se zavjesa hramska razdera na dvoje odozgo do dolje, zemlja se potrese, hridine se raspuknuše,
52 Grobovi se otvoriše, i mnoga tjelesa svetih, koji su bili preminuli, uskrsnuše.
53 Oni izađoše iz grobova po ukrsnuću njegovu, uđoše u Sveti grad i pokazaše se mnogima.
54 Kad satnik i ljudi njegovi, koji su stražili kod Isusa, vidješe da se zemlja trese i drugo što se dogodilo, prepadoše se vrlo i rekoše: "Ovaj je zaista bio Sin Božji."

Na Veliki petak sjećamo se Isusove smrti na križu. Danas je dan kada je za otkup svakog čovjeka svoj život Isus na križu predao. Na ovaj dan potpunog ljudskog pada i sramote u kojem je ova naša zemlja primila na sebe zločin ubojstva samoga Boga, prisjećamo se Isusova pribijanja, razapinjanja i smrti na križu. Danas nema svete mise na klasičan način, ali obredi Velikog petka su prebogati ganućem i ljepotom molitve za Crkvu i čitav svijet. Moleći, klanjajući se i ljubeći križ danas razmišljajmo o tome kako smo ubojstvom Sina Božjega ubili sami sebe, svoga Stvoritelja i vladara neba i zemlje. Isus koji je uzeo naše grijehe, patnju i smrt i svojom nas smrću toliko uzljubio, darovao nam otkupiteljski vječni život. Bio je na današnji dan najjadniji, najosamljeniji i najžalosniji čovjek ljudske povijesti. Čovjek-Bog jedini bez ljage grijeha raspet i umro na križu. Današnji dan nam je pokazao koliki je mrak ljudskog stvorenja u njegovoj duši i kolika može biti opakost ljudskih djela. U tom mraku Velikoga petka, moleći i klanjajući se njegovu svetom križu osjetimo silnu utjehu i neka se na nas i u naše duše izliju i urežu njegove riječi
"Oče oprosti im jer ne znaju što èine." (Lk 23,34).

Karlu Liebknechtu

u spomen

O, Veliko Bezglavo Nešto, prokleto ime tvoje,
u sve vijeke vjekova!
Krvavi čavli opet čovječju ruku gnoje,
a zloguka ptica tmine mrtvačku pjesan poje.
Zloguka ptica tmine, slijepa ptica sova.
O, Veliko Bezglavo Nešto, prokleto ime tvoje
u sve vijeke vjekova!
U borbi s krdom lažnih i krivih bogova
pao je Čovječji Sin.
Krstove svoje je golgotski zabio cirkus
iz gubave Judeje u carski Berlin.

U crvenom uzničkom svjetlu crvene pandurske

lampe,
što može hrvatski čovjek?
On hrvatske guta suze.
Slanu i gorku sol.
Ideal hoće li bijeli, prezen i popljuvan, gol,
razapet biti dovijek?
U krvavom uzničkom svjetlu crvene pandurske

lampe,
što može hrvatski čovjek
na Evropski Veliki Petak?
Kad Sina Čovječjeg kolju, rane mu pale i deru,
na glavu mu siplju kletvu i kamen i metak,
na oblačni, crni Evropski Veliki Petak,
kad trese se krvava kugla zemlja,
od Pekinga do Rima, od Transvaala do Kremlja,
hrvatski čovjek posmrtni žižak pali,
karmine tužne pije i razbito pjeva:
jedna je glava opet ko krvavo sjeme pala.
na jarbolu lađe su opet pribili admirala.
Al Ništa! Sviće. Internacionala.
Pisac: Miroslav Krleža

Puče moj, što učinih tebi
ili u čemu, ožalostih tebe?
Odgovori meni!
 
Ja radi tebe bičevima udarih Egipat
s prvorođencima njegovim,
a ti mene predade, da me bičuju.
 
Puče moj...
 
Ja izvedoh tebe iz Egipta
potopivši Faraona u more Crveno,
a ti mene predade glavarima svećeničkim.
 
Puče moj...
 
Ja pred tobom otvorih more,
a ti otvori kopljem bok moj.
 
Puče moj...
 
Ja pred tobom idoh u stupu oblaka,
a ti mene odvede u sudnicu Pilata.
 
Puče moj...
 
Ja hranih tebe u pustini manom,
a ti mene udari zaušnicama i bičevima.
 
Puče moj...
 
Ja tebe napojih vodom spasenja iz stijene,
a ti mene napoji žući i octom.
 
Puče moj...
 
Ja radi tebe potukoh kraljeve kananejske,
a ti si tukao trstiku glavu moju.
 
Puče moj...
 
Ja dadoh tebi žezlo kraljevsko,
a ti dade glavi mojoj krvavi vijenac.
 
Puče moj...
 
Ja uzvisih tebe velikom moći,
a ti mene objesi na drvo križa.
 
Puče moj...

Dodite poklonimo se.