elena

... je pustiti da te nosi čežnja, nostalgija za prošlim zajedničkim životom, da ideš za leptirićima što letuckaju negdje u utrobi. I tako završih u njegovom momačkom krevetu, u krevetu bivšeg .... Opio me miris njegove kože, tako poznat, drag miris, njegovo mišićavo tijelo pod mojim prstima, crna kosa koja se počela šarati sijedom. Njegove me ruke miluju i to je tako nježno, tako požudno, njegove pune usne luduju, uzbuđuje me vlastito disanje, uzdasi, svaki njegov pokret u meni izaziva buru, sklapam oči i letim .  Letimo zajedno, ispunjava me kao nekada. Odavno nisam bila ovako sretna, odavno se nisam osjetila zadovoljnom ženom.                                                             Vozim kući, usput odlazim po dijete, opet sam mama, razmišljam što ćemo za večeru. A njega još ćutim među nogama, u sebi. Dok se tuširam već pomišljam da sam pogriješila, opet sam mu priznala da nadamnom ima tu vječnu moć, opet ima pravo za samozadovoljstvo .... Luda, to sam ja,  kada će to prestati u meni, ta ljubav, trebanje, požuda za njim. Moje bi ime zbilja trebalo biti GREŠKA.