she is the ......

I vrlo dosadno.

Sve u svemu malo bih se našalila sa veleuvaženim bloškim zapisičarima i njihovim uradcima.

Krenut ću od ženske populacije.

Lea- teme zapisa su joj pomalo zbrčkane, često promjenljivog tona i vrlo sarkastičnog stila. Muškarci padaju ničice, nikad ne znaju hoće lim odrubiti glavu ili muda na panju.Drugi dan nosi kolače i nudi oprost od svih grijehova.

Emily - teme su trenutne emocije i suština samog življenja, mudro bira glazbu prateći i slikovno. Vrlo autentična i iskrena duša.

Heidi- prvoklasna autorica i majstorica u svemu što plasira, slika, ton, ugoda.
Fascinantna svestranost, diplomatski pristup , jasno izražavanje.
Beauty and poetry.

Arapo- odiše jednostavnošću i skromnošću, možda postoji i mala crta okrutnosti kad joj se nađu na putu, no ona se brzo snalazi i bira svoj mir. Teme su usputne, kako joj dođe inspiracija, dojam osobe koja voli da svima bude ugodno.


Juice mama- coolerica sa velikim srcem.
Uživanje u svakom trenutku su na maksimumu, vrlo društvena, hrabro iznoseći veliki dio svoje intime a opet zanimljivo sažme sve na kraju začini humorom.
(tko kaže da ja ne volim konverzaciju sa ateistima, ništa joj ne zamjeram:))


Una- naoko statična iza koje se krije čudo od žene.Stvarateljica novog ozračja u drugoj domovini.
Sekundarna, treba vremena da se pojavi ta unutarnja druga osoba bez trauma iz prošlosti. Teme su linearne, meni osobno ponavljajuče i nekako prenaglašeno pozitivne, no slike iz priloga su odraz uspjeha.
Podsjeća pomalo na teme iz filmova 60 tih, priče iz spomenara.

Petkić petkov petkast petkonosni petkositan i petakovan, brzoleteći.

Uhhh, doma sam i još dva dana slobode me dijeli od .... Bljak...
Mrzi me povratak na posao.
Rezime koji i nije, a opet je.
Tih davnih dana dejtovanja bilo je baš
zanimljivo upoznati nove ljude.
Sad mi se čini i poprilično hrabro uz veliku dozu sreće, da ne naletiš na psiho.
A onda se jednog dana prestaneš igrati brojevima.
Zašto ne bi bili sretni sami sa sobom, osim ako ne trebaš medicinsku sestru?
Možda i depresivnost ovog mjesta je prenosiva poput virusa kojeg se teško riješiti.
I izlasci su na kraju naporni.
Zamorno je i objašnjavati.

Imati osmijeh kad ti se vrišti, jer netko računa na tebe, ne samo osmijeh već i rame i leđa i mozak.Link

da su neki od muškića prošli gadan tretman od majčice za ranog djetinjstva, u prevodu, majka ih nije voljela.
I eto sad imamo problem u društvu.Pasivne agresivce, egomanijake, i slatke manipulatore.
Ježim se tih nazovi matera, jer ne bih se voljela naći face to face s takvim problemom. No, nije bed, ne izlazim ni na kakve dejtove.
Da stvari nisu tako crne, ima par iznimaka, stvarno mi bude žao ako dobiju reciprotet.

I osvježenje na blo-u-gu
I veliko bravo za sve one koji znaju što je bilo:))))

Jutro je počelo sa brzim hodanjem prema mojim čarobnim brežuljcima zapadne podsljemenske zone. Ptice cvrkutave u niskom letu pričaju mi svoje tko zna kakve sve probleme. Svakodnevno im ostavljam vode u posudama naokolo, dok susjedi me ne zanimaju, ta njihova neosjetljivost za bilo što oko njih naročito mi je iritantna. Ne volim ljude u zgradama koje niču bez ikakvog plana. Jadan taj moj nekad predivan i miran rajski kvart.Sami sebičnjaci, jedina im je briga da im je auto u hladu. Iako me privlači život u nekom mirnijem mjestu nisam sigurna da bih se odrekla blizine svih pogodnosti, idealno je zapravo biti u prirodi ali u sanatoriju. He he, pogled mi pao ma Ćorlukin dom, nema šanse:)))
Uglavnom podigla sam paket, i krenula prema placu, danas nema kuhanja. Mislim svježi sir grapolice krstavce zalit maslinovim uljem.
I nije tako strašno biti bez struje, rade neki popravak na obližnjoj trafo. Nadam se da ću preživjeti sve ono u hladnjaku...

Barem me prisililo da više se odmaram, kuća je zahtjevna ako želiš imat mir i uživanciju u vrtu.
I tako, radiš dok ne padneš:))
Gdje mi je ljubav tu?

Zapravo ovo što pišu antiseranti je baš smiješno.
Žulja, prži te male vampirske mozgove, srećom su u izumiranju.

Treba li uopće osvrt na iste provokacije, već se zna da je to dijagnoza, pa meni ne znači ništa.
Ali ni šutnja nije zlato, jer i mene zovu zlatnom....
Ne, nije ego mi narastao, eto u nastupu uranjenog godišnjeg odmora brljam po netu. Ništa nemam u planu nikakvo putovanje, jednostavno mi se ne da.
I tako vrijeme sve brže leti,ostarila sam, očito

Ne veseli me skoro ništa dok se ratuje.

Divim se ljudima koji će se patiti na vrućinama, tko misli da medicinskim službama nije isto loše vara se.

Jasno je zašto baš taj termin, ljudi mogu koristiti godišnji, ali bojim se da će biti kolabiranja, tu ni mladi nisu više sigurni zbog sve gorih klimatskih uvjeta.

Bemti sreću, možda ćemo imati i mi revoluciju, pobunu nakon koncerta, kako i kada ćemo se riješiti jugonostalgičara?

Link
Link

Link

Okrutno doba.

Link

Link

Moja domovina, hoću neću volim je.
I briga me za antife, nek se peku.

Link

Link

Link

Pa kaže antifa da 1945- te je život pisao romane.
Romantično joj je pogubljenje 100 000 nedužnih građana s kojima četnici nisu znali kud bi, pa najlakše ih je bilo pogubiti javno. Ljudi su svršavali romantično uz ceste, jarke, ponore i jame, ili po šumama.
Ti isti oslobodioci koji su otimali i ubijali imaju djecu koja pišu po portalima i izruguju se žrtvama paleći krijesove.
Jasno je što su i tko su u Evropi oslobodioci, ali ovi u Zagrebu to nisu bili.
Prevladavali su osvajači sa istoka,krvoloci i divljaci. I ovi domaći izdajnici koji su dijelili
s njima plijen su danas i dalje na svim vodećim mjestima, zato se razmnožava kriminal i mržnja. Ustaša nema odavno,i odgovor su na surovost vremena, a da bi se prikrilo pravo stanje u državi, opet se optužuju nevini ljudi koji žele svoju uređenu državu. Zato je 500 000 na koncertu Marka Thompsona, jer da su to sve ustaše, situacija bi bila puno drugačija.
Jedan ne čovjek je davno bio na krivoj poziciji, dok drugi danas spaja svijetove.

Link


Link

Kakvo je stanje ovdje, igre bez granica još traju?

Ima li mudrih, osim budalastih?