Muza

u zlatnom dobu, na laganom zalasku zivota dogodilo mi se nesto za sto sam mislio da stvarno ne postoji. Ajde idoli, primjeri nekih koji nas poticu da budemo bolji, agilniji, upornji da postignemo neke ciljeve u zivotu kako bi bili slobodni, neovisni, sretni i zadovoljni. Sve to imam ali muza?

Nju pripisujem umjetnickom imaginarnom svijetu koji je ni na nebu ni na zemlji. Ajde velikim djelom jesam nekakav umjetnik kroz nebrojene hobije i znanja koje imam. Ali dobiti muzu, realnu osobu koja zivi, radi, bori se sa svim nedacama zivota i seta tu po zemlji, asfaltu, betonu medju nama?

Sto bi to moglo biti? Ne guglam, ne konzultiram AI. Ne znima me tudje misljenje. Ona je u meni i ja ju osjetim. Nikako nisam mogao definirati takav odnos prema nekome koji je stvaran. Mislio sam da su muze imaginarna nepostojeca bica. Niti sam mogao definirati kakav je to odnos da li je to prijatelstvo, zaljubljenost, ljubav, pohota, opcesija, platonska ljubav, radoznalost... dok mi sama jednom nije rekla inspiracija, nadahnuce, muza.... zbunj

Nismo mi nikakv mach, jest da nas veze puno stvari od obiteljske povijesti, slicnog ili gotovo istog misljenja u vecinu stvari, ukusa, statusa, zelja ali i ne premostive razlike.

Da li je moguce voljeti muzu ako s njom prozivljavamo teske i lijepe trenutke, radujemo se njenim uspjesima, zalimo njene neuspjehe, veseli nas ako pronadje ljubav, srecu, a da nismo ni malo zavidni ni ljubomorni. Ni malo me ne opterecuje njezin izgled, gdje zivi, sto radi, s kim je. Ovo mozda izgleda bolestan odnos ali nije vec je to cista sloboda i neovisnost nekog odnosa koji izgleda besmislen i friki.

Mojoj muzi dao bi sve, ni malo me ne opterecuje misliti sto bi za nju bilo prigodno, sto bi joj se svidjalo, sto zeli, sto voli, sto joj fali, cega nema ne trazeci nista za uzvrat vec iz zahvalnosti sto trpi moje hirove i inspirira me da sirim svoje misli, znanje, zivot.

Oprostite na pisanju, pisem daleko od civilizacije s jedva primjetnim internetom na USA tastaturi bez interpunkcija, pomjesanih slova (zy), zagrada.... mozda bi vam bilo jasnije da sam pisao na engleskom tak da zanemarite jezicne i pravopisne greske. Neda mi se lijepiti papirice na tastaturu da vam korektno pisem.

Posveceno mojoj muzi, koja je daleko iznad nas i na zalost ovo nema sanse da procita. Jednom cu valjda pejstati ovaj zapis njoj iako ne znam kojim kanalom.

Nema slicice, linka... njenu sliku drzim u glavi, ljubav u srcu, glazbu u dusi.

14.06.2026. u 0:46   |   Prijavi nepoćudni blog   |   Dodaj komentar

Mrnjauuu

Autor: LeaDanielly   |   14.06.2026. u 0:47   |   opcije


Dodaj komentar