O životu

Volim gledati tenis i gledao sam ova dva polufinala u
australija openu.Vjerujem kao i veliki dio ljubitelja tenisa
i ja sam očekivao da će u finalu igrati Alkaraz i Siner.
Razmišljajući pre mečeva polufinala očekivao sam po
4 seta u oba polufinala i očekivao sam duge mečeve.

Prvo bilo bi prejednostavno,a svi znamo,da ne može
sve biti prejednostavno i da oba trenutno najbolja tenisera
svjeta uvjerljivo i lako pobjede.Ipak igraju trenutno 4 prvo
plasirana igrača.

Drugo Zverev nije toliko lošiji,odnosno Alkaraz nije baš
toliko bolji da nebi Zverev mogao dobiti jedan set.Isto tako
i Đoković je zaslužio da osvoji barem jedan set protiv Sinera.
Istina Đokoviću je 38 godina i puno je stariji od Sinera,ali je
i odmorniji od Sinera jer je u poslednja dva meče odigrao
tek pola jednog meča.

Treće nebi bilo ni zanimljivo kao što treba biti i očekuje se
na jednom velikom turniru kakav je gremslem kad bi oba
polufinala lako i brzo dobila oba favorita.

I za kraj ovog mog blog zapisa mislim da je Zverev sam kriv
što je izgubio meč.Prvo zato što nije imao ni malo razumjevanja
prema protivniku koji je sredinom trećeg seta imao zdrastveni
problema,vjerovatno grčeva.Istina je da je imao pravo da od
sudije u više navrata zahtevao da upozori Alkaraza što pravi
malo duže pauze između poena,no bilo bi fer i pošteno da
ima malo više razumjevanja prema protivniku koji ima zdrastveni
problema.Osim toga po mom utisku to je radio u želji da Alkaraz
preda meč jer jer bi to bio jedini siguran način da Zverev dobije
taj meč.Imam utisak da bi možda Alkaraz i predao meč da nije
Zverev pokazao toliko nerazumjevanja prema njemu.Ovako je u
Alkarazu izazvao prkos i još veću želju da nastavi igrati.

A sad malo o rukometu.Idemo Hrvatska idemo do pobjede.
Ne može ni njemačka tri puta zaredom da pobjedi Hrvatsku.
Bar se ja iskreno nadam da ne može,mada će biti jako
teško bez povređenog Srne i sa nedovoljno oporavljenog od
ozljede kapitena Martinovića.