Kontemplacija u iskričavom ofsajdu

Pita mene neki newsletter na koji sam se pretplatila:

- Znam li da moje navike sabotiraju moj uspjeh.

Astiga! A nego da znam! Što drugo sabotira mene, nego ja sama!

I onda ne otvorim newsletter je znam što u njemu piše. To je prosvjetljenje. I imaš više vremena uživati u svojim navikama koje ti možda ne donose uspjeh, ali donose instant gratifikaciju ili naprosto spokojno bivanje u vremenu.

Jer ne možeš sve ispraviti. Niti je potrebno, ali je potrebna poniznost, nedostatak ega i potrebno je nešto drugo - ispraviti. Rasti, ali ne previše. Ako pretjeraš sa izvrsnošću, patit će nešto drugo. Umjerenost i poštivanje finog tkiva života. Nisam sama, pa da budem uspješna u svemu.

Ima li svaki naš uspjeh vrijednost za druge?

Recimo, netko vas treba, jer je bolestan i sam, ali ne, vi uspješno odrađujete štogod?

Shvaćate da s velikom energijom radite krivu stvar. Treba li nastaviti s uspjesima na tom polju?

Naravno da ne.

I uostalom, dok otkrivaš svoje životne puteve, treba li poput gladnog psa ići za uspjesima. Ne. Osvijesti. Učini ne nahvalice, divlje, gladno, kao da nema sutra. Ne. Bolje pusti. Smiri loptu. Neka se dogodi. Budi kanal, a ne samoživi hodajući uspjeh po mjerilima internet-prodavača magle.

Uspjeha je u životu mnogo i nisu uvijek svi važni. Nekad jedni, nekad drugi, a jedino je bitno da smo mirni i svjesni svega i u ovom trenutku.