put i povratak

Bili su malo smijesan par, jednom kad su se naucili smijesiti. Ma, zapravo bili su oni okej, ona okej i on okej, samo, kad bi hodali ili pak stajali zagrljeni, nekako su se smijesno njihali.
S vremenom su se naucili smijati tom svom njihanju. E, onda su se naucili smijesiti. Najprije sebi, jedno drugom, a onda i naokolo.
No uglavnom, da cijela stvar ne bi ispala smijesna, reci cu da su tako stajali na kamenom podu cisterne pred vratima stare kucice i preko zidica gledali more.
Gledao bi ih s visoka, sa svog gornjeg prozora, vidio bi ih kako se smiju svojim njihajima i dizu pogled naposljetku jedno s drugog... Jer, da, o da, voljeli su se gledati, jedno drugo. Ali dobro, napokon nekako su naucili balansirati i gledajuci drugdje... pa su tako napokon digli pogled na crno more, i daleku pucinu u sumrak kad vec sunca nije bilo, nego je bilo zaslo za sumarak na rtu.
Gledali su velik prazan prostor ispred sebe koji se u kretanju juga nadimao k njima. Sigurni iza zidica, iza bora, vidio sam ih zagrljene smijesno se njihajuci kao da izbjegavaju valove... Negdje na pucini, valjda vec na pola puta do Italije sijevale su sjajne munje, slikajuci svjetlo na tamnoljubicasto-sivoj povrsini oblaka i cineci scenu dramaticnom kao u onom nekom epskom Prstenu Nibelunga.
Tu sliku spremio sam duboko duboko, kako god me pljuvali i gledali poprijeko, da bas u srce, sjedio sam ovdje i putovao tamo.
Pogledavao sam na sat... Leteci cilim, i njena rijec nisu dolazili. Ostao sam, tu. Jer sve i kad bih bio dosao ondje, bez te rijeci, kao da nisam nikud ni dosao.
 

najljepše je smijati se u dvoje

znas hedo, ni plakati u dvoje nije tako lose. cesto zna biti bolje nego sam... osim ako nije dvoje.. samih :(

plakati od smijeha u dvoje :)

kul :) /nego da, sad sam procitao ono kaj si skomentirala mirisu... pa rekoh, oh yes... da imat na umu da smo nesavrseni i moc se takvi voljet eeehhhh evo ga sad placem od smijeha (u jedan. :)

blog o svecu je bio jučer

hm, pricam o komentarima... ? hm? vidi koji log ispod...?

hm...i ja pričam o komentarima

hm, dobro...

hm, hm... nije mi jasno jel' ti nije jasno? ili se stvari mijenjaju?

:)))) za kraj

e znas kae, oi ti vrit s krajevima... >:/ :)

lol :-*

vidis, tako je to kako biti treba, eh. nda... :-* (sad mogu ic s bozjom pomocu :)