Kornijevim korakom
Ayrton Seneca i Alain Proust bijahu uglađena gospoda, uvijek spremni popiti šalicu kave samo da otvore bušotinu, klimajući glavama s puno krotkog razumijevanja za činjenicu da je naslov već natipkan a manijak pun punova. Mlađe nabrani kolni prilazi njuškali su oko njih poput napušenih pasa koje su gospodari odbacili zbog tipfelera, gajeći nade za topli dom pod zaštitom kolno usmjerenih mislilaca i kad me pitala ima li u Arizoni zlata mislio sam Arizona Dream Arizona Dream i ništa osim naslova nisam mislio pa sam pitao idemo li u Arizonu jer nema tako puste pustinje da ne bi ponudila baš ništa osim tuđeg naslova, a pustinje postoje i slane i u slanim pustinjama donesu brzi auto i idu brzo brzo i ravno ravno i činilo mi se da je to pravi rajski provod za raketnog lava koji se od zavoja ždere i teško spava no podcijenih galantnost intuitivnu što Nebrasku ponudi ko alternativu neupućeno, ni ne pomišljajuć kako je Boss arlaukao na onom ranču snimajuć na šest kanala usamljeno arlaukanje puno zavoja i flastera a u nenebraski, dakle Braski, živjelo se fer i njegovalo jastvo i jedinstvo i iz knjige o poliester testerom se izrezivala ester da zapliva prsno dok uz bazen čuči Mordekai pazeć da eunusi ne svrgnu kralja i iz ljubomore mu ne odrežu paušal poreza gadan i da Haman aman ne osmisli konac taman sa silovanjima i rezanjima grla, s divljim šljivama na samom rubu svijeta s kojeg se može pasti mimo slonova i umornih drevnih očiju kornjače u želji da se od jačeg nađe jače i da se plače kad lav postane mače. Guraš glavu u najlonsku vrećicu. Tako miriše moja domovina. U svemiru najlonske vrećice osjeća se nešto vrlo skladno. Svježa ljutina. Resko u toplom i tmastom. Ljuto je vruće. Što ako je ljuto nešto sasvim zeleno što puca poput svake sočne paprike, hrskavo, lomljivo, a u vrućini ljutosti koju nosi? Svježe je hladno, svježe je mentol, ljuto je zapara, topla magla i znoj, ovo je spojeno drugačije, ovo ne može tako, ovo je nepoznato, ovo me tjera da se smijem koliko je strano, da pružim ruku kao da vunzemljaki izlaze iz letećeg tanjura i kažem kao američanin koji misli da govori univerzalni svemirski jezik kad razdvoji na slogove dobar dan, mi smo sa sjevera, dobar dan neobična hrano.
Danas su pokopali Antona. Stariji seljani su pod čempresima govorili o sijačicama koje mogu uzbrdo, jajima u bunarima, solarnim ćelijama, vizitkama i automobilima kojih je mnogo a nekoć ih nije bilo. Pop je rekao da nam bog vidi u bubreg. Prošetao sam do grobova obitelji žmirkajući na popodnevnom proljetnom suncu i otklanjajući slike endoskopskog boga idiličnim uspomenama. U selu vlada epidemija boleština od kojih se šepa. Činilo mi se da svaka druga osoba šepa. Mnogi su bili stari i šepali, ali mnogi su bili mladi i šepali bez štapova. Eksplozivna mala brkata nonica nije bila sigurna čeka li je Slavko da je odveze s groblja natrag do sela, sjedišta u mom autu bila su dosta antabusna za nonice u crnini, donekle uslijed moje lakomislenosti i olakog odabira žutog bačenog šteneta kraj kontejnera u snijegom prekrivenom Zagrebu neke davne godine. Sinoć sam slušao plač preko telefona i mislio o dokazima junaštva i osteoporozi logike. Ako je živa, vjerojatno se vuče po trbuhu prebijenih nogu. Vjerojatno je nelogično što je zamišljam kao psa ali to su zaostale mrvice prošle misli. Volio bih ti pritisnuti ruku raširenih prstiju negdje u visini sredine leđa tako da svaki prst utone onaj djelić milimetra, niže od lopatice ali ne prenisko gdje pokreće libido, u ekvinociju ti, točci trajanja, sekundama trajanja prije no što kliznemo u zimski razum ili sočnu ljutu papriku ljeta. Ponekad se čini da sam živ bio vrlo davno ali znam da iz oka kornjače uvijek viri grohot dok prolijećem. Proljećem do Braske, Korni. Hvaljen Isus. Ne lašti toliko oklop, slonovi će uganuti nogu, ne vidiš li da je pola seljana već ozlijeđeno.
30.03.2012. u 2:53 | Prijavi nepoćudni blog | Dodaj komentar
zavidna na tom kak ti brze asocijacije. ja niš van onog što moram ne mogu iscijedit iz sebe.
ko od stiropora sam:))
Autor: styx | 30.03.2012. u 3:05 | opcije
umor ježiću, ne daj se. i nagradi se primjereno na cilju etape :)
Autor: pike_TS | 30.03.2012. u 3:11 | opcije
jel se to zove ''ni vrit ni mimo'' poezija?
Autor: sleeping | 30.03.2012. u 4:40 | opcije
ni slučajno. to se zove Hrvoje.
Autor: pike_TS | 30.03.2012. u 5:20 | opcije
Bra_vo!!!
Autor: ergosum | 30.03.2012. u 7:05 | opcije