a...d...v...e...n...t

Link
"Muško i žensko - imaju jednak položaj pred Bogom kao stvorena bića, kao grešnici u potrebi...i kao ljudi pozvani na istu sudbinu... nastali "na sliku Božju" (Post 1,27; Matej 19:04; Marko 10:06), (2) oba su otkupljeni po Isusu Kristu, tako da je "u Kristu" nema ni "muško niti žensko" (Gal 3,28), i (3) oba su "zajednički nasljednici milosti života" (1 Pet 3:07
------
Ženska prava hoću!

"...Što znači biti žena danas u dvadeset prvom stoljeću? To ovisi o tome gdje ste rođeni i gdje živite. U nekim dijelovima svijeta koji su zahvaćeni ratom žene su roba koja se razmjenjuje, prodaje. U ekonomski siromašnim zemljama mnoga ženska novorođenčad nisu poželjna. U islamskim državama sa šerijatskim zakonom uskraćeno im je obrazovanje, pravo glasa, zdravstvena zaštita i sl. U modernim i razvijenim zapadnim državama potplaćene su za posao koji obavljaju u odnosu na muškarce, često su žrtve zlostavljanja, vrlo teško dolaze do važnijih radnih mjesta u političkoj i ekonomskoj strukturi.
Sve to snažno je utjecalo na hrabre i odvažne žene da pokrenu inicijativu za ženska prava...

Ženska podčinjenost ili muška nadmoć i važnost kroz povijest bila je čvrsto utemeljena. Tri velike religije Židovstvo, Kršćanstvo i Islam vjeruju u jednoga Boga koji je Otac i Stvoritelj. Sve tri religije naglašavaju važnost muške osobe bilo to kralja, sina, mesije. U kršćanstvu se naglašava jednaka važnost i vrijednost žene i muškarca pred Bogom. Bogu su i muškarac i žena jednako vrijedni i ta ravnopravnost u očima Božjim je jasna, ali primjena na zemaljski život unosi razlike. Eva – majka svih ljudi – snosi posljedice za istočni grijeh kao i Adam koji je također počinio grijeh. Ali kroz povijest na Evu je taj teret prvoga grijeha znatno više utjecao. Svijetli ženski lik u Kršćanstvu je lik Djevice Marije koja je majka svih kršćana i koja je zaslužna za spas čovječanstva. Većina svjetskih religija u strukturi i svećenstvu isključuju ženske osobe. Važne uloge u religijskoj strukturi rezervirane su isključivo za muškarce. ...

Tek u novijoj povijesti žene su se uspjele nametnuti i u umjetnosti i znanosti. Danas prema istraživanjima veći broj žena uspješno završava fakultet u odnosu na muškarce.

Ženske vrline koje su se cijenile bile su odanost mužu, čednost i poslušnost. A najvažnija vrlina koja je izdizala pojedine djevojke bilo je djevičanstvo.
Potporu za takav stav o ženama mnogi filozofi i mislioci imali su još od grčke filozofije. Aristotel je smatrao da je žena manje vrijedna od muškarca i da ima pasivnu ulogu u nastanku života, dok je muška uloga aktivna i ključna. Žene su za njega prirodna pogreška koja je nastala prilikom rađanja života i kao takva ona služi kao materijal muškarcu kod stvaranja nove vrste....

Ljudska prava žena postala su nerazdvojivi dio univerzalnih ljudskih prava.
Godine 1995. u Pekingu je održana IV. svjetska konferencija o ženama. Na njoj je potvrđeno da ženska prava jesu ljudska prava. Sve odredbe koje se odnose na kršenje ljudskih prava trebaju se provoditi i kod kršenja prava nad ženama.
Uz ove svjetske konferencije svake godine održava se velikih broj manjih koje doprinose boljem položaju žena diljem svijeta.
Pravo glasa na izborima žene su uglavnom uspjele izboriti u prošlom stoljeću. Poslije Prvog svjetskog rata u Americi, Njemačkoj, SSSR-u i Velikoj Britaniji, a tek poslije Drugog svjetskog rata u Francuskoj, Italiji i dr. Žene u Hrvatskoj dobile su pravo glasa 11. 08. 1944. godine. Žene u Švedskoj uspjele su se prve izboriti za pravo glasa još 1867. godine, ali samo u općinskim izborima. Žene Novog Zelanda uspjele su se izboriti za to pravo 1893.godine. U nekim islamskim zemljama žene ni danas nemaju pravo glasa na izborima, razlozi su uglavnom religiozne prirode.
Posljednja istraživanja u Europi pokazuju da su žene najbolje zaštićene od nasilja u Španjolskoj i Nizozemskoj, dok su na začelju Poljska i Malta.
Žene i djevojke, ako doživljavate bilo koji oblik zlostavljanja, ne razmišljajte o preseljenju u Španjolsku, nego dignite svoj glas! Javno ustanite u obranu svojih prava, jer na to imate pravo." skraceni tex

Radovan Budeš, prof.

Cijeli tex
Link