Svi smo mi tu zbog ravnoteže među zvijezdama, hmmmm :))

kad dotakne te tuga,
u dusi kad razliju se boje,
oblaci nebo zakrile paperjem,
naviru sjecanja, iz dubine.

crtice promicu zivota,
pozutjele slike u albumu,
poput filma nijemog,
glumci tada nose naša lica.

na trenutak, zastane vrijeme,
zaustave se skripom kazaljke seta,
zaplesu sjene u tamnom kutu sobe,
tek oka treptaj potraje tišina.

Da.Razlile su mi se boje danas :(

sta bilo Shampoo

bit ću opet dobro, malo mi je vrijeme stalo

tik, tak ..... u tišini otkucaj, ....tak, tik ....vjecnost nam je nadohvat ruke ..... tik, tak ..... svemir je na trenutak stao .... tak, tik ..... maleni smo naspram zvijezda

vječnost, da :)
koliko dobro može biti nešto što nema kraja?

moze....bar meni se tkvim cini....ta neogranicena sloboda djelovanja.....neovisna o prostoru i vremenu....apsolutna sloboda....BITI .... jednostavno treba samo posegnuti i uzeti .....pridruziti se onima koji su dohvatili SEBE .... svoj dozivljaj vjecnosti..... meni se svidja ideja ....bilo bi krasno zivjeti neopterecen svakodnevnim sranjima ..... jednostavno biti istovremeno dio vjecnosti i vjecnost sama

zašto onda gubim vrijeme ovdje?

tko ce ga znati ....posegni ...mozda je bas ovo trenutak ..... ili nije...bitno je ne prestati pokusavati.... jednom ce upaliti ....a do tada ....pusti brigu na veselje....i uzivaj u trenutku....ma klliko bio beznacajan naspram vjecnosti

hej...sjećanja ti makar nitko ne može uzeti, staviš ih u vrijeme kad god poželiš i vječno traju, ukrasti i zaustaviti vrijeme...i to je život.