True story

Emocionalna inteligencija je skup emocionalnih vještina koje nam omogućuju da odaberemo ispravan način uporabe osjećaja i nesvjesnih, instinktivnih mehanizama u interakciji sa drugim ljudima, kao i u shvaćanju i poboljšanju samoga sebe.
 
Općenito, osnovne komponente emocionalne inteligencije su:
- prepoznavanje emocija - sposobnost pojedinca da prepozna svoje ili tuđe osjećaje. Za intuitivno spoznavanje tuđih emocija ključna je sposobnost interpretiranja izraza neverbalne komunikacije npr. sugovornikova tona, gesti, izraza lica itd.
- korištenje emocija - stvaranje emocija koje možemo razložno obrazložiti.
- razumijevanje emocija - shvaćanje i predviđanje što će se dogoditi pri ojačavanju emocija te kako će druge osobe reagirati na različite emocije
- upravljanje emocijama - odabrati ispravnu emociju, njen intenzitet i smjer ka raspoloženju i željenom ishodu. Upravljanje emocijama podrazumijeva prihvaćanje emocija umjesto njihovog potiskivanja te njihovo korištenje u svrhu donošenja bolje odluke.
Empatija je osobita vrsta suosjećanja, sposobnost uživljavanja u emocionalno stanje druge osobe i razumijevanja njenog položaja. Empatija se temelji na samosvijesti i samospoznaji.
Metaspoznaja -  svijest o (vlastitom) misaonom procesu
Metaraspoloženje  - svijest o vlastitim emocijama
Svijest o vlastitoj ličnosti - neprekidna pažnja koja se pridaje vlastitim unutarnjim stanjima. To ukratko znači  »biti svjestan i vlastitog raspoloženja i misli o tom raspoloženju«.
Jack Block je definirao dva teoretski čista tipa: osobe s visokim kvocijentom inteligencije i osobe s visokorazvijenim emocionalnim sposobnostima.
Čisti tip s visokim IQ-em i zanemarivom emocionalnom inteligencijom gotovo je karikatura  intelektualca, vrlo vješt u pitanjima razuma ali emocionalno nesposoban.   
Muškarce ovog tipa karakterizira širok raspon intelektualnih interesa i sposobnosti; ambiciozni su i produktivni, predvidivi i ustrajni. Također su  kritični, sitničavi, bezražajni, otuđeni, emocionalno prazni i hladni.
Žene ovog tipa posjeduju visok stupanj intelektualnog samopouzdanja, cijene intelektualne vrijednosti, posjeduju širok spektar intelektualnih i estetskih interesa. Sklonije su introspekciji, tjeskobi, osjećajima krivnje. Ponekad su sklone izražavanju osjećaja bijesa.
         Osobe tipa visoko razvijenih emocionalnih sposobnosti otvorene su i društvene, a emocije izražavaju na prihvatljiv način i dobro se prilagođavaju stresnim situacijama. Zadovoljni su sobom, drugima i  društvom u kojem žive.
Muškarci ovog tipa društveno su uravnoteženi, otvoreni i vedri. Nisu skloni depresiji, zabrinutim mislima i strahovima. Njihov je emocionalni život bogat ali prikladan. Ističu se sposobnošću vezanja za  osobe ili ciljeve. U vezama su puni suosjećanja i brižnosti.
Žene visoko razvijenih emocionalnih sposobnosti su također društvene. Bez problema  sklapaju nova poznanstva. Posjeduju dovoljno samopouzdanja da mogu biti razigrane, spontane i otvorene za senzualna iskustva. Rijetko ih muče osjećaji tjeskobe i krivnje i rijetko tonu u duboke i mračne misli.
Prema odnosu prema emocijama ljudi se mogu podijeliti u slijedeće skupine: Svjesni sebe. Ovakve su osobe svjesne svojih emocija u trenutku u kojima ih doživljavaju te posjeduju određenu emocionalnu profinjenost. Samostalni su, svjesni svojih granica, dobra su psihička zdravlja, uglavnom vedri i optimistični. Ne odaju se mračnim mislima, žaljenju za učinjenim i osjećaju krivnje.
Utopljeni. Osobe iz ove grupe osjećaju se preplavljene emocijama i nemoćne da im izmaknu, kao su ta raspoloženja u potpunosti preuzela vlast nad njima. Ne posjeduju potpunu svijest o svojim osjećajima pa su u njima izgubljeni jer ne znaju kako se postaviti. Mračna stanja ih stanja potpuno obuzimaju i imaju dojam da su emocionalno totalno izvan kontrole.
Pomireni. Ove osobe uglavnom nemaju problema sa shvaćanjem svojih osjećaja, ali budući su po prirodi skloni prihvaćanju, svoje osjećaje, ma kakvi bili, i ne pokušavaju izmijeniti. «.
Zabrinutost je nastala kao pretjerano gorljiva mentalna priprema za očekivanu opasnost, i ona je sama bit štetnog djelovanja tjeskobe na sve oblike  mentalnih sposobnosti.
Tjeskoba može potkopati intelekt, ali i stvoriti/pojačati ambiciju. Općenito utječe na stvaranje odluka. Pretjerana tjeskoba će zaustaviti ili barem usporiti svaki pokušaj postizanja uspjeha dok će premalo tjeskobe  rezultirati apatijom ili gubitkom motivacije i posvemašnjom nezainteresiranosti.
Nada nije samo optimistički stav da će se ipak sve dobro završiti. Nada je vjerovanje da imamo volje i načina za ostvarivanje svojih ciljeva, ma kakvi oni bili.
Optimizam možemo shvatiti kao način na koji ljudi shvaćaju svoje uspjehe i neuspjehe. On štiti od zapadanja u stanje depresije, apatije, beznađa i očaja. Za optimizam je važno da bude realističan a ne naivan jer inače može biti kontraproduktivan.
Aleksitimija  (grč.: a- znači »nedostatak«, lexis je »riječ«, a thymos »emocija«) je stanje u kojem osoba osobe imaju problema s razlikovanjem pojedinačnih emocija, kao i s razlikama između emocija i tjelesnih osjeta. Takvim osobama nedostaju riječi za osjećaje. Štoviše, čini se da im općenito nedostaju i osjećaji, premda to zapravo može biti posljedica njihove nemogućnosti da izraze emocije, a ne potpunoga izostanka emocija. Termin aleksitimija skovao je 1972. dr. Peter Sifenos, psihijatar s Harvarda.
Aleksitimici osporavaju rašireno laičko vjerovanje kako je savršeno i samo po sebi jasno što osjećamo - oni o tome nemaju pojma. Do krajnjih granica nedostaje im temeljna sposobnost emocionalne inteligencije, svijest o vlastitoj ličnosti - svijest o onome što osjećamo dok se te emocije u nama komešaju. Evo jedan primjer aleksitimije iz knjige D. Golemana "Emocionalna inteligencija".
"Gary je znao silno razbjesniti svoju zaručnicu Ellen jer je, premda je bio inteligentan, pažljiv i, k tome, uspješan kirurg, bio i emocionalno prazan i uopće nije reagirao na bilo koju vrst iskazivanja osjećaja. I dok je Gary mogao fantastično pričati o znanosti i umjetnosti, kada bi bila riječ o njegovim osjećajima, čak i prema Ellen - on bi jednostavno zašutio. Ma koliko ona iz njega pokušavala izvući barem malo strasti, Gary je bio ravnodušan i držao se kao da ga se to ne tiče. »Izražavanje osjećaja nije mi prirodno«, ispričao je psihoterapeutu kojem se obratio na Ellenino ustrajno nagovaranje. Kada je bila riječ o emocionalnome životu, dodao je: »Ne znam o čemu govoriti; nemam nikakvih snažnih osjećaja, bilo pozitivnih bilo negativnih«.  Ellen nije bila jedina osoba frustrirana Garyjevom nedodirljivošću; kako je povjerio psihoterapeutu, o osjećajima otvoreno nije mogao razgovarati ni s kim, i to nikada u čitavome životu. Razlog: prije svega ne zna što uopće osjeća. Koliko mu se činilo, dosada nijednom nije osjetio ni ljutnju, ni tugu ni radost."
 

e, a kad ces doc na rijec "h".. tam ima dobrih rijeci :)))

pih...jedini segment u koji se netko definitivno može svrstati je male or female...a i to je diskutabilno.

Emocionalna inteligencija posljednjih je godina često spominjan pojam, kojem stručnjaci pridaju puno pozornosti. Ako je cilj odgoja stvoriti sretnu, zadovoljnu i dobro prilagođenu osobu, visok kvocijent emocionalne inteligencije važniji je no što mislimo.## Želimo li kratko objasniti pojam emocionalne inteligencije, tada bi to bio skup emocionalnih i društvenih vještina koje čovjeku pomažu da bolje funkcionira i lakše se nosi sa svakodnevnicom. Dakle, emocionalna inteligencija je nešto što se riječima tako lako opisuje, ali to je i nešto što je istovremeno prava životna mudrost. U razvoju svakog djeteta emocionalna inteligencija barem je jednako važna kao i kvocijent inteligencije, iako se u našem društvu ovoj drugoj pridaje puno više značaja nego prvoj inteligenciji. Kvocijent emocionalne inteligencije označavamo – EQ. ## Primjera radi, istraživanja su pokazala da članovi mense (kluba najinteligentnijih) ne pokazuju veći ukupni uspjeh u životu od prosječno inteligentnih. Velik kvocijent inteligencije, očito, nije preduvjet da bismo zadržali partnera, ostvarili uspješne veze s drugim ljudima, bili vedri i optimistični. No, visoka emocionalna inteligencija, ili EQ, pomoći će nam upravo u vještinama ophođenja s drugim ljudima, u tome da lakše savladavamo stres, manje tragično sagledavamo probleme i sl.:)))