NE TRAZIM PUNO

Sve više djece i adolescenata ima visok tlak! Najalarmantniji je to podatak s Prvog međunarodnog simpozija o hipertenziji u Osijeku, koji je okupio eminentne stručnjake iz SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Švedske, Španjolske i drugih zemalja.

# Sjedenje pred kompjutorom, TV-om, za radnim stolom, masna hrana i debljina razlog su što mališani sve češće obolijevaju od ove bolesti koja se doživotno mora kontrolirati, upozorava skupina autora s Odjela za pedijatriju Kliničke bolnice Osijek.

Stoga je preporuka da se i djeci od najranije dobi barem jednom na godinu kontrolira krvni tlak, osobito ako u obitelji ima tlakaša i pretilih osoba.

Visoki tlak ili hipertenzija je najčešća krvožilna bolest u većini visokorazvijenih zemalja. U Hrvatskoj je najmanje 800.000 hipertoničara ili, kako se to najčešće kaže, tlakaša, a da to najčešće i ne znaju.

Računa se da visok tlak danas ugrožava 40 posto populacije, a već za nekoliko godina bi od ovog tihog ubojice moglo strahovati čak 60 posto stanovništva.
Posebno zabrinjava što samo polovica oboljelih uzima redovitu terapiju, a tek petina redovito kontrolira krvni tlak.

Mnogi neoprezni ne pridaju značenje provjeri krvnog tlaka, a kada doznaju da je visok, ne smatraju opravdanim primjenjivati terapiju, uzimati lijekove koji će im uz umjereni stil života znatno olakšati svakodnevicu i spriječiti razvoj niza bolesti.

Pa i menadžeri, kada im se otkrije ta bolest, vrlo neodgovorno pristupaju liječenju.

Iako su brojni uzroci visokog krvnog tlaka poznati, među kojima su povećana tjelesna težina (razlog što žene obolijevaju češće od muškaraca, jer su deblje), konzumiranje (pre)slane hrane, pušenje, pijenje alkohola, fizička neaktivnost, mnogi mehanizmi još nisu sasvim otkriveni i razjašnjeni.

Osim poznatih faktora okoliša, ključna je i genetika.

I još jedna loša vijest za radoholičare: previše sati na poslu šteti zdravlju, upravo je potvrdila najnovija američka studija, provedena na 24.000 zaposlenih. Nisu krivi samo strogi poslodavci.
Dug radni dan ostavlja malo vremena za rekreaciju i odmor.

Nove smjernice
Posljednja su klinička istraživanja pokazala da oštećenja arterijskih krvnih žila počinju već s niskim vrijednostima krvnog tlaka.
Smrtnost prouzročena bolestima srca i moždanim udarom povećava se već s vrijednostima sistoličkog arterijskog krvnog tlaka iznad 115 mmHg i dijastoličkog arterijskog krvnog tlaka iznad 75 mmHg te se udvostručuje za svako povišenje tlaka od 20/10 mmHg.

Stoga je specijalni komitet NHBPEP (National High Blood Pressure Education Program) prije dvije-tri godine uveo i prvi predstupanj, definiran kao prehipertenzija.

Prema tim novim smjernicama, normalan arterijski krvni tlak ima vrijednosti ispod 120/80 mmHg (sistolički/dijastolički); prehipertenzija 120-139/80-89 mmHg; hipertenzija prvog stupnja 140-159/90-99 mmHg; hipertenzija drugog stupnja iznad 160 mmHg za sistolički i iznad 100 mmHg za dijastolički tlak.

Kako se liječiti
Povišen krvni tlak može se uspješno liječiti. Na žalost, većina ljudi koji boluju od povišenog krvnog tlaka uopće to ne zna, a samo jedan od četiri pacijenta pravilno se liječi.
Prvi korak u liječenju je promjena stila života.

# Tlakaši s minimalno povišenim krvnim tlakom uspješno će riješiti svoj problem samo primjenom zdravog stila života. U nekih će s godinama, u jednom trenutku, biti potrebna i terapija lijekovima.

A jednom kad se lijekovi počnu uzimati, jako je važno da se njihovo uzimanje ne prekida.
# Ljudi koji prekinu uzimati lijekove gotovo se uvijek vrate na prijašnje vrijednosti krvnog tlaka ili čak i više.

Liječenje je, dakle, za većinu pacijenata doživotno. Ako imate ikakvih problema vezanih uz uzimanje lijekova, uvijek to recite liječniku. Nemojte sami prekidati terapiju.