Struja svijesti

zanima me sto ima najveci prioritet u zivotu.
kad pogledas nema nista sto stvarno mozes reci to je moj najveci prioritet.
recimo ajmo reci ljubav je prioritet je u zivotu, no ne i najveci, iznad ljubavi mozda je sreca, pa zdravlje itd...
koa pogledas vidis samo bezbacajne ciljeve koje samo mi ljudi mozemo to shvatiti...
e sad pitanje za milju kuna sta ima veci prioritet: psiha ili fizicko zdravlje?
ako nemas psihu nemas nista , znaci to je veci prioritet no ako pogledas malo bolje sto ti imas i bez fizickog zdravlja?
ako imas neku manu, tjelseni nedostatak, bolest opet to utjece na psihu, tesko da ces dozivjeti pravu ljubav ili uzivati u mladosti,upoznati ljude i veseliti se.

sta je prioritet... mozda se to nemoze dokuciti sa naseg stajalista no uvjeravam vas pobrinite se za jedno i drugo i necete se razocarati.

:)

... odakle da pocenem...

U danasnjem svijetu shvatio sam neke vrlo vazne stvari, a to su da nasi problemi nikog nezanimaju osim onih najblizih.
kad pogledas kako nas samo banalni problemi okruzuju, covjek bi se usto i osmjehnuo im se direkt u facu..

evo primjer sam ja, "propali student" koji svoje vrijeme trosi na zajebanciju i opijanje i trsi se da zaradi koju kunu za svoj kruh, no moje okupacije, takozvani "problemi" su pickin dim naspram ljudi kojima stvarno treba pomoc i svaki moguci zdravi neuron da prebrodi teske krize.
sve viso oko sebe vidim ljdui koji se slamaju pa mi dodje zelja da se zapitam koliko sam je zapravo sretan , sto imam zdravlje, ljubav a onda sve ostalo.
dodje mi da preispitam svoje "bogatsvo".
iskreno sretan sam sto ima obje ruke i noge, zdravlje i osobe na koje mogu racunati.

kad vidim kakve ljdui probleme imaju tek onda otvorim oci i vidim kakv sam ja sretnik....

moj savjet drzite svoj gard spreman jer nikad neznas sta te ceka iza ugla, kakve bolestine, kakve neserece, kakva sranja jer znajte da svi danas problemi koji vas okruzuju nisu nista drugo nego dim koji samo trebate puhnuti da se makne ida probijete dasak svjezag zraka.

zivite trenutak za trenutkom jer se jedino tako isplati zivjeti.
tko zna kad ce te ponovo prozivjeti ovaj trenutak vjecnosti kojeg ga bas vi utjelovljujete...

---- just keep floatin & keep the spirit up ----

pianje.... jel neko gledao film ili procitao knjigu klub boraca.
Eto, meni je to jedan od najboljih filmova i spada medju top 3 moja najbolja filma.
sve do jucer shvatio sam da na neki nacin taj film i mene opisuje... mozda bas zato u podsvjesti me i privlaci.
U biti mogu se poistovjetiti sa glavnim likom koji ima podvojenu licnost, svoj alter ego. on jadnik, nsposobnjakovic , a njegov alter ego je durden, tyler durden, pametan i opasan jebac koj nepreze pred nicim. u biti takav sam i ja i mislim na onog jadnika koji nezna sta bi sa sobom, a moj alter ego dolazi do izrazaja pod utjecajem alkohola.. sto u biti kod vecine ljudi tako
kad se ne bi morali pretvarati u stvranom svijetu zivjeli bi u utopiji sa neogranicenim mogucnostiima, bec kocenja finacijskog i politickog ujecaja.
no mi zivimo zivotom prevucenim prko nasih ociju, kontrola i monopol koji svakodnevno krse nasa prava i zivote poput lako slomljive grane u snjeznoj lavini. svaki covjek kernuo je linijom manjeg otpora tj. pridruzio se "drustvenoj zajednici" kontoliiranu od novca sto je zapravo prirodna selekcija i tu nema niceg loseg dok on tako neshvati.
meni je vec pun k toga a znam da tu nemogu nista...
zato mislim da bi trebali odbaciti svoje drustvene maske i budemo ono sto jesmo, nasi alteri neka izadju i neka zivimo u utopiji.

isto tako u filmu postoji cura koja koja me podsjeca na moju proslu curu samo sto kod mene nema heppy endinga, zagrljeni gledajuci pad monopola vec to da smo prekinuli sav kontakt.

"Ti si došao ovamo jer ti znaš nešto. To što ti znaš, ti ne možeš da objasniš, ali ti to osjećaš. Ti si osjećao cijeli svoj život da nešto nije u redu sa ovim svijetom. Ti ne znaš šta je to – ali taj osećaj je stalno tu kao trn u tvojoj glavi, koji te ponekad izluđuje. Da li znaš o čemu pričam?"
Matrix

MY FUEL TODAY:


"did you finally figure out what it is that makes us who we are today

don't waste another day
you never know when you'll get one
don't waste another day
to do anything you haven't done"

Did You

razmisljanje na ovakav nacin po mojem misljenju samo me baa u jos vece stanje svijesti nego prijasnjih 19 godina. Napokon nakon punih 19 godina vidim da mi zivot curi kroz ruke,poput pijeska sto zrncima protice kroz svaku pukotinu moje sake, podsjecaju me na sijecanja sto sam prozivio tokom svog dijetinjstva. napokon mogu reci da sam izasao iz njega i zaplovio vodama odraslog covjeka, sto njije nimalo lak posao. to ukljucuje racionalno razmisljanje i zakljucivanje na osnovu vec nekako ugradjenog mjerila i sposobnosti prosudjivanja svojih postupaka.
uzasava me posmisao na to da vrijeme ne ceka nikog i da je nemilosrdo bez obzira koliko se mi trudili da nam oni dobri trenuci traju sto duze. ja osobno mogu reci da se nisam dovoljno izivio svoje mladosti, sad ce neko reci pa normalno da ces to reci jer ti je zao izaci iz onog sigurnog doba kada su starci stajali iza tebe; nisam imao toliko srece u ljubavi ali sam sasvim zadovoljan svojim prijateljstvima. ono sto hovu reci da ljdui koji ovo budu citali a posebice oni koji su mladji nek stanu i zamisle se, da ne treose svoje zivote nekim sitnim glupostima i da se ne zamaraju svadjama vec da uzvaju u onome sto im je dano... mladosti.
znanstveno misljenje je da je vrijeme niz ponovljenih radnji vezanih za neki trenutak i okolinu koji utjecu na nas, no takvo definirani vrijem nemoze se usporediti na koji mi način gledamo to. jednom riječju opisano to je sudbina sto nas ocekuje sutra.
zakljucak svega ovog je da je vrijeme nepokoreno more sto nas ocekuje.... svojim olujama ili bonacama... uvijek nas iznenadi.