tražim mamu!!!!!!!!!!
pliz!!!!!!!!!
pomognite mi..
16.04.2010. u 22:05 | Komentari: 29 | Dodaj komentar
iskrena sučut rozmarini babi!!!
Srčani udar
Preminuo general Armije BiH Rasim Delić
Cafe.ba
U petak ujutro oko 6.30 sati u svom je domu preminuo general Armije Republike Bosne i Hercegovine, drugi ratni načelnik Generalštaba Armije Republike BiH Rasim Delić, javljaju BiH mediji.
General Rasim Delić umro je u petak u 6.30 sati u svom domu u Visokom, potvrdili su za agenciju Fena članovi njegove obitelji.
Kako je objavio Radio Sarajevo, čini se da je general Delić umro od srčanog udara.
Rasim Delić upisao je vojnu akademiju 1967. godine, a završio 1971. godine. Kao potpukovnik je 13. travnja 1992. napustio JNA, a 8. lipnja 1993. do kraja agresije ostaje komadant Armije RBiH. Nakon rata postaje komadant zajedničke komande Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a u mirovinu odlazi u rujnu 2000. godine, piše Sarajevo-x.com.
Osuđen je na tri godine zatvora na Haaškom sudu zbog "okrutnog postupanja kao prekršaja pravila i običaja ratovanja", vezano za događanja u selu Livade i logoru Kamenica iz srpnja i kolovoza 1995. godine.
Net.hr
16.04.2010. u 20:06 | Komentari: 5 | Dodaj komentar
uh,ovo je jako žalosno!!
Petak šesnaestiDan kad su 'junačine' sa šahovnicom pobile cijelo selo
Stanislav Plavčić
'Osjetio sam bol i pao. Trenutak prije nego me pogodio, vidio sam roditelje malo dalje. Onaj vojnik koji je pucao na mene naredio je drugome da puca na tatu i mamu. Vikao je 'Ubij ih, ubij ih, ubij ih!'... tri puta. Kad je drugi put rekao 'Ubij ih', moj otac je rekao: 'Ubij mene, samo pusti ženu i djecu!'
Povodom godišnjice masakra u Ahmićima prenosimo tekst koji je Boris Dežulović napisao za Nezavisne novine, a objavljen je uoči posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića tom stratištu civila pobijenih oružjem HVO-a.
Osuđeni ratni zločinac iz Busovače, Dario Kordić je, naime, 15. travnja 1993. godine u Vitezu okupio svoje oficire i razradio detaljni plan sutrašnjeg napada na Ahmiće. U "Pregledu saznanja MUP-a RH o događajima vezanim za zločin u Ahmićima", tajnom izvještaju o svojedobnoj istrazi hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, zabilježeno je kako je na tom sastanku netko dobacio da "u Ahmićima ima i djece", na što je neimenovan netko odgovorio: "Pa, što onda? Ta djeca bi mogla postati odrasli ljudi!"
Prisjećajući se 16. travnja, koji je te tragične 1993. godine padao na petak, kao što pada i danas, Dežulović započinje tekst iskazom jednoga od dvoje preživjele djece iz obitelji Zec iz Ahmića, koji opisuju što se dogodilo prije točno 17 godina:
- Adnane, tko je tada živio u vašoj obiteljskoj kući?
- Otac Sabahudin, on je bio 37 godina star, majka Hajrija, koja je imala 40, sestra Alisa od 11 godina i druga sestra Melisa, ona je imala šest godina. Meni je tada bilo trinaest.
- U četvrtak, 15. aprila navečer, svi ste bili kod kuće?
- Da, zaspali smo oko deset sati. Ja sam spavao u svojoj sobi, sestre u svojoj, a roditelji u trećoj sobi.
- Adnane, hoćeš li, molim te, ispričati ovom sudu što se dogodilo sutradan, u petak, 16. aprila?
- Rano ujutro, oko pet sati, otac i majka su utrčali u naše sobe i probudili nas vičući da se brzo obučemo i bježimo, jer kuća gori. Vani su se čule detonacije i pucnjava. Roditelji i sestre su bježali prema Nurijinoj kući, a ja malo niže. Negdje kraj Zahirove kuće zaustavio me neki vojnik, lice mu je bilo obojeno u crno, i pitao: "Gdje ćeš ti, mali?" Vidio sam da Zahir leži na tlu do njega, rekao sam da se puca, da bježim, a on je rekao: "Bježi, bježi!" Nastavio sam trčati, a onda me zaustavila grupa vojnika i rekli su mi da stanem. Okrenuo sam se da pobjegnem natrag, ali s druge strane su dolazila tri vojnika. Oni su odmah zapucali. Osjetio sam bol i pao. Trenutak prije nego me pogodio, vidio sam roditelje malo dalje. Onaj vojnik koji je pucao na mene naredio je drugome da puca na tatu i mamu. Vikao je "Ubij ih, ubij ih, ubij ih!"... tri puta. Kad je drugi put rekao "Ubij ih", moj otac je rekao: "Ubij mene, samo pusti ženu i djecu!"
- Tvoje sestre su tada još uvijek bile s ocem i majkom?
- Da, otac je držao za ruku Alisu, a majka Melisu.
- Što se tada dogodilo?
- Onaj drugi je najprije pucao u oca i Alisu. Oboje su pali mrtvi. Onda je ubio majku, ali nije pogodio Melisu. Moja sestra je samo pala na tlo zajedno s mamom.
- Što se s njom kasnije dogodilo?
- Kad sam došao svijesti, nje više nije bilo tu. Kasnije sam saznao da ju je pokupio Elvir Ahmić sa svojom sestrom. Rekao je da je našao Melisu kako spava kraj maminog tijela. Isprva nije htjela ići s njima, govorila je da će pričekati da se mama probudi.
- Adnane, ta tri vojnika koja su pucala u tvoje roditelje bila su u uniformama, zar ne? Kakve su im bile uniforme?
- Bili su u maskirnim uniformama.
- Jesu li na uniformama imali nekakve oznake?
- Da. Imali su oznake Hrvatske vojske.
Gdje je Adnan, gdje je Melisa?
Autor nadalje navodi: "Adnan Zec danas ima trideset godina, sestra mu Melisa dvadeset tri. Što je s njima sada, što rade, gdje žive, imaju li svoje obitelji, kako se nose sa svojim užasima - ne znamo. Znamo, međutim, što je s njihovim ocem: Sabahudin Zec je jedan od stotinu i šesnaest žitelja malog sela Ahmići kraj Viteza, koje su u petak 16. travnja 1993. poubijali pripadnici Jokera, eskadrona smrti iz sastava Hrvatskog vijeća obrane, Hrvatske vojske, kako ih je na suđenju u Haagu dječački točno opisao Sabahudinov sin Adnan. Znamo i što je bilo s njegovom majkom: Hajrija Zec jedna je od trideset dvije žene likvidirane toga petka. Znamo, najzad, i što je bilo s jedanaestogodišnjom sestrom Alisom: ona je bila jedna od petnaestoro mališana hladnokrvno smaknutih toga petka po dječjim sobama, avlijama i sokacima Ahmića."
Na obljetnicu "zlokobnog četvrtka kad su se u Vitezu sastale glavešine lašvanskog HVO-a da dogovore plan sutrašnjeg napada na Ahmiće", koji je ujedno i posljednji četvrtak Adnanovih i Melisinih roditelja i sestre Alise, novi hrvatski predsjednik je posjetio Ahmiće, te time postao prvi visoki hrvatski funkcioner i prvi hrvatski političar uopće koji će u Ahmićima kleknuti i zatražiti oprost.
Oplakivanje Darija Kordića
"Nije poznato koliko će to značiti Adnanu i Melisi. Vijenac pod spomenik njihovim roditeljima njima ne treba - on treba Hrvatima, onima dakle čija je vojska toga petka upala u selo i čiji predsjednik će se sedamnaest godina kasnije pokloniti ahmićkim žrtvama. Adnan i Melisa ionako su naučili živjeti izvan hrvatskog pamćenja", piše Dežulović, te nastavlja:
"Iz tog su pamćenja Ahmići - mjesto najstrašnijeg zločina kojega su vojnici sa šahovnicom na nadlakticama počinili u svih pet godina svih naših ratova - u proteklih sedamnaest godina temeljito izbrisani. Za to vrijeme Hrvatska je plaćala vojne penzije ubojicama iz Ahmića i advokate njihovim zapovjednicima, davala im lažne lične karte i utočišta pred pravdom. Pratila je sve to vrijeme Hrvatska kalvariju vitezova Lašvanske doline u haškom zatočeništvu, čitala bez daha potresne reportaže iz zatvora 'Karlau' u Grazu, 'austrijskog Guantanama', oplakujući gorku sudbinu Darija Kordića, i nikad se nitko u tih sedamnaest godina nije sjetio Adnana i njegove sestre Melise, koja je toga petka čekala da joj se mrtva majka probudi. Minuta šutnje za njihove roditelje u Hrvatskoj traje punih sedamnaest godina."
Gdje su ubojice? U Registru
Josipovićeva posjeta Ahmićima neće puno toga promijeniti jer se Adnana i Melise Hrvatska neće sjetiti ni danas, a predsjednikova će gesta "biti tek šlagvort za nove šovenske i revizionističke komentare". Mozgovi "operacije Ahmići" danas su u zatvoru, ali ubojice Adnanovih roditelja i danas su na slobodi:
"Eno ih u famoznom Registru hrvatskih branitelja, u rubrici HVO, s reguliranim ratnim stažom i zasluženim penzijama. Registra s imenima Sabahudina, Hajrije i Alise Zec u Hrvatskoj nema, niti će ga biti i poslije ovog četvrtka."
"Adnan i Melisa su postali odrasli ljudi. O njima, hvala na pitanju, ne znamo ništa. Ništa o njima nećemo znati ni kad večeras u televizijskom dnevniku pogledamo vijest da se predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u četvrtak 15. aprila poklonio žrtvama zločina u Ahmićima. Adnanu i Melisi bit će, slutim, svejedno. Njihovi užasi počinju sutradan", zaključuje.
Prethodni članci:
16.04.2010. u 13:17 | Komentari: 7 | Dodaj komentar
gdje je nestao čovjek,???
U zadne vreme mi pišu sam admini,
em žuti
em nedolično ponašanje
em novi proizvodi za impotenciju i ostala sranja
uffff,
16.04.2010. u 12:55 | Komentari: 1 | Dodaj komentar
dobar dan želim !
odjebite s mog bloga,
nemam se ja vremena s vama natezati.
pozdraf.
16.04.2010. u 8:53 | Komentari: 17 | Dodaj komentar
no hvala bogu!!
došla mi je ljubaf na iskricu,
sad bum jako fin i dobar.
15.04.2010. u 23:15 | Komentari: 20 | Dodaj komentar
pokvareni telefon!!
Josipović:
Nisam se ispričao Bosni i Hercegovini
Nakon što je premijerka Jadranka Kosor najavila da će predsjednika Ivu Josipovića pozvati na razgovor jer je isprikom u BiH Hrvatsku svrstao među agresore, on je poručio da 'nije tako mislio'.
'Hrvatsku je Josipović uveo u red svjetskih agresora'više
''Žalim što je moj govor pogrešno prenesen. Premda je međunarodna zajednica pohvalila moj govor, on nije ničija naredba, pa ni Europske unije, a stojim iza svake svoje riječi. To nije bila isprika, nego sam izrazio žaljenje zbog ratnih zbivanja'', rekao je Ivo Josipović studentima u Mostaru.
Hrvatski predsjednik dao je kratku izjavu i prilikom obilaska mostarskog Starog mosta te je istaknuo kako je njegov istup ''bio govor prijateljstva, govor spremnosti da se priznaju vlastite pogreške te da se otvori jedna bolja i kvalitetnija budućnost pred nadolazeće promjene''.
''Svaki odgovoran političar, bez obzira je li bio u Hrvatskoj, Srbiji ili BiH ima zadaću sagledati dobre i loše strane politike koju je njegova država vodila. On treba ne samo dati izjavu, nego se o tome i očitovati'', dodao je Josipović.
Premijerka Jadranka Kosor reagirala je poručivši kako Hrvatska nije bila agresor.
BiH listovi redom hvale Josipovićevu isprikuviše
''To su jednostavno povijesne činjenice, koje stoje i u Deklaraciji o domovinskom ratu. Nju je usvojila još bivša Račanova Vlada, u njoj stoji da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski i sve nas obvezuje'', kazala je Kosor, istakavši kako Hrvatska nije napala BiH, već je ta zemlja, kao i Hrvatska, bila žrtva velikosrpske agresije Slobodana Miloševića.
Ujedno je najavila da će Josipovića pozvati na razgovor ćim se vrati iz inozemstva.
Prethodni članak:
15.04.2010. u 22:15 | Komentari: 7 | Dodaj komentar
uhh.
iskrica.com postala politički blog.
gibam ja na smokvicu
privremeno,dok se johana odljuti.
a i rozmarina je sva nekak razjebana,..
15.04.2010. u 19:26 | Komentari: 13 | Dodaj komentar
nije vic..
Priđe momak zgodnoj, starijoj plavuši:
- Jesi li udana?
- Da, udana sam za jednog doktora!
Momak je ponovo pita:
- A da li je tvoj doktor bogat?
- Pa ne misliš valjda da sam se udala zbog zdravstvenih problema?
15.04.2010. u 16:40 | Komentari: 8 | Dodaj komentar
porez za budale..
'Stipe Petrina:
Ne plaćajte TV-pristojbu!
'Odriču nam pravo na nepovredivost doma! Ja ne plaćam i neću plaćati pristojbu i nitko ni ne treba plaćati pristojbu. Zašto ja ne mogu posjedovati televizor kako bih gledao strane programe?', pita Petrina.
Načelnik Primoštena i Hrvatska radiotelevizija imaju burnu prošlost, pa smo ga upitali za mišljenje o novom Zakonu o HRT-u.
"Prije pet godina sam to vidio i rekao: pretvaramo se u Orwellovu Životinjsku farmu, 1984.! Prvo će nas tražiti OIB za kupovanje bona na trafici, a onda će Hrvatska elektroprivreda cinkati HTV-u tko su novi pretplatnici! Što će se dogoditi kada prijeđu u privatne ruke, hoće li im se onda ograničiti poslovanje da više neće moći cinkati?", pita osebujni načelnik Primoštena Stipe Petrina.
Vlada ognjem i mačem po neplatišama TV-pristojbeviše
Nakon pogleda na prijedlog izmjena Zakona o HRT-u, koji predviđa da svi kupci struje i vlasnici automobila moraju plaćati TV-pristojbu, poručuje naciji da odbije plaćati TV-pretplatu i da ne pušta inkasatore u svoje kuće.
"Odriču nam pravo na nepovredivost doma! Ja ne plaćam i neću plaćati pristojbu i nitko ni ne treba plaćati pristojbu. Eto, to preporučujem. Zašto bi HRT bio povlašten u odnosu na druge televizije? I zašto ja ne mogu posjedovati televizor kako bih gledao strane programe, zašto to za inkasatore automatski znači da gledam HTV?", pita Petrina, koji inače TV-pristojbu naziva "porezom na budale".
'Možemo li pasti niže?'
On je, naime, dobio spor protiv HRT-a koji je vođen zbog njegovog odbijanja plaćanja pristojbe desetljećima.
"Sutkinja koja me oslobodila na sudu nakon toga je otišla u odvjetnike, što je logično: Hrvatsku vodi kriminalna skupina na čelu s Vladom! Karamarko ministar policije, Šimonović pravosuđa, Bajić državni odvjetnik, Vukelić ministar obrane, Kosor premijerka... Možemo li pasti niže?", pita se Petrina.
Otpor banditskim porezima
Neposluh državi koja "godišnje baca u vjetar 53 milijarde" Petrina je pokazao i odbijanjem da stanovnicima Primoštena nametne još jedan "državni porez".
"Banditi su uveli slivnu vodnu naknadu i podvalili lokalnim samoupravama da je naplaćuju svojim uplatnicama! E, pa ljudi u Primoštenu to neće plaćati!", kazao nam je načelnik.
Prethodni članci:
Plaćamo najveću TV pretplatu u Europi! (06.03.2010.)
Umirovljenici objavili rat HRT-u (01.03.2010.)
15.04.2010. u 13:42 | Komentari: 51 | Dodaj komentar
samo za mazu-40
Milosevic i Tudjman su priznali dogovor o podjeli BiH
SLOBODAN MILOSEVIC i Franjo Tudjman su mi osobno potvrdili da su na sastanku u Karadordevu u ozujku 1991. dogovorili podjelu BiH izmedu Srbije i Hrvatske, izjavio je Ante Markovic kao svjedok optuzbe na sudenju Milosevicu pred Haskim sudom (ICTY).
"Imao sam informaciju o tome o cemu se razgovaralo u Karadordevu. Milosevic i Tudjman dogovorili su da izvrse podjelu BiH izmedu Srbije i Hrvatske a dogovorili su moju smjenu jer sam im smetao", rekao je Markovic, posljednji predsjednik vlade bivse SFRJ.
Rekao je da se nakon toga sastao s Milosevicem, tada predsjednikom Srbije, u Beogradu i pokojnim hrvatskim predsjednikom Tudjmanom u Zagrebu, i da im je otvoreno kazao da zna za njihov dogovor.
"Jedan i drugi su mi potvrdili da su se dogovorili oko podjele BiH. Milosevic je priznao odmah dok je Tudjmanu trebalo nesto vise vremena", rekao je Markovic odgovarajuci na pitanja glavnog tuzitelja Geoffreya Nicea.
I pokojni hrvatski predsjednik i optuzeni Milosevic, po njegovim su rijecima smatrali da je BiH umjetna tvorevina a Bosnjaci izmisljena nacija jer se po Tudjmanu radilo o "islamiziranim katolicima" a po Milosevicu "islamiziranim pravoslavcima".
Takoder su smatrali da podjela BiH nece izazvati rat, jer su u toj zemlji u vecini Srbi i Hrvati a za Bosnjake su predvidjeli enklavu.
Ocekivali su podrsku Europe jer ona ne zeli muslimansku drzavu, a Tudjman mu je rekao da ce se povijest ponoviti i "Bosna saptom pasti", rekao je svjedok.
Markovic je rekao da je obojicu celnika upozorio kako ce to dovesti do rata, zrtava, izbjeglica i "palestinizacije" BiH i da ce biti "krvi do koljena" te najavio da ce se boriti protiv toga.
Sa svojim je saznanjima nesto kasnije upoznao i pokojnog bosnjackog celnika Aliju Izetbegovica, koji mu je stavio na raspolaganje snimke presretnutih razgovora Milosevica i Radovana Karadzica o naoruzavanju bosanskih Srba preko JNA, u okviru tzv. plana RAM.
Markovic je te cinjenice iznio na vladi ali je slovenski admiral Stane Brovet tvrdio da JNA nema nista s tim, rekao je.
U sudnici je emitirana jedna od tih snimaka na kojima je svjedok prepoznao glasove Milosevica i Karadzica. Milosevic u lipnju 91. nareduje Karadzicu da "mobilizira banjalucku grupaciju" i krene na Kupres, te se javi generalu JNA Uzelcu za oruzje i helikoptere.
Ante Markovic, koji je bio predsjednik vlade SFRJ od ozujka 1989. do ostavke u prosincu 1991., rekao je da u haskoj sudnici po prvi put nakon 12 godina iznosi svoja stajalista o tim zbivanjima.
Govorio je o formiranju svoje vlade, programu stabilizacije i ekonomskih i politickih reformi koje su vodile uvodenju visestranackog sustava.
Objasnio je protivljenje Milosevica i Srbije tim reformama koje su brzo dale uspjeha, inflacija je svedena na nulu, devizne rezerve su porasle na 11 milijardi dolara, vanjski dug je smanjen s 21 na 12 milijardi dolara.
Milosevic je konstantno opstruirao vladu i reforme, rekao je Markovic, navodeci primjer masovnog povecanja placa u Srbiji, upada Narodne banke Srbije u platni sustav kada je "opljackano" 2,5 milijarde dolara.
Markovic je govorio i o sudbini Ivana Stambolica, koji je nestao 1999. nakon sto je njemu u telefonskom razgovoru rekao da se mora politicki reaktivirati nakon bombardiranja NATO-a.
SLOBODAN MILOSEVIC i Franjo Tudjman su mi osobno potvrdili da su na sastanku u Karadordevu u ozujku 1991. dogovorili podjelu BiH izmedu Srbije i Hrvatske, izjavio je u cetvrtak Ante Markovic kao svjedok optuzbe na sudenju Milosevicu pred Haskim sudom (ICTY).
"Imao sam informaciju o tome o cemu se razgovaralo u Karadordevu. Milosevic i Tudjman dogovorili su da izvrse podjelu BiH izmedu Srbije i Hrvatske a dogovorili su moju smjenu jer sam im smetao", rekao je Markovic, posljednji predsjednik vlade bivse SFRJ.
Rekao je da se nakon toga sastao s Milosevicem, tada predsjednikom Srbije, u Beogradu i pokojnim hrvatskim predsjednikom Tudjmanom u Zagrebu, i da im je otvoreno kazao da zna za njihov dogovor.
"Jedan i drugi su mi potvrdili da su se dogovorili oko podjele BiH. Milosevic je priznao odmah dok je Tudjmanu trebalo nesto vise vremena", rekao je Markovic odgovarajuci na pitanja glavnog tuzitelja Geoffreya Nicea.
I pokojni hrvatski predsjednik i optuzeni Milosevic, po njegovim su rijecima smatrali da je BiH umjetna tvorevina a Bosnjaci izmisljena nacija jer se po Tudjmanu radilo o "islamiziranim katolicima" a po Milosevicu "islamiziranim pravoslavcima".
Takoder su smatrali da podjela BiH nece izazvati rat, jer su u toj zemlji u vecini Srbi i Hrvati a za Bosnjake su predvidjeli enklavu.
Ocekivali su podrsku Europe jer ona ne zeli muslimansku drzavu, a Tudjman mu je rekao da ce se povijest ponoviti i "Bosna saptom pasti", rekao je svjedok.
Markovic je rekao da je obojicu celnika upozorio kako ce to dovesti do rata, zrtava, izbjeglica i "palestinizacije" BiH i da ce biti "krvi do koljena" te najavio da ce se boriti protiv toga.
Sa svojim je saznanjima nesto kasnije upoznao i pokojnog bosnjackog celnika Aliju Izetbegovica, koji mu je stavio na raspolaganje snimke presretnutih razgovora Milosevica i Radovana Karadzica o naoruzavanju bosanskih Srba preko JNA, u okviru tzv. plana RAM.
Markovic je te cinjenice iznio na vladi ali je slovenski admiral Stane Brovet tvrdio da JNA nema nista s tim, rekao je.
U sudnici je emitirana jedna od tih snimaka na kojima je svjedok prepoznao glasove Milosevica i Karadzica. Milosevic u lipnju 91. nareduje Karadzicu da "mobilizira banjalucku grupaciju" i krene na Kupres, te se javi generalu JNA Uzelcu za oruzje i helikoptere.
Ante Markovic, koji je bio predsjednik vlade SFRJ od ozujka 1989. do ostavke u prosincu 1991., rekao je da u haskoj sudnici po prvi put nakon 12 godina iznosi svoja stajalista o tim zbivanjima.
Govorio je o formiranju svoje vlade, programu stabilizacije i ekonomskih i politickih reformi koje su vodile uvodenju visestranackog sustava.
Objasnio je protivljenje Milosevica i Srbije tim reformama koje su brzo dale uspjeha, inflacija je svedena na nulu, devizne rezerve su porasle na 11 milijardi dolara, vanjski dug je smanjen s 21 na 12 milijardi dolara.
Milosevic je konstantno opstruirao vladu i reforme, rekao je Markovic, navodeci primjer masovnog povecanja placa u Srbiji, upada Narodne banke Srbije u platni sustav kada je "opljackano" 2,5 milijarde dolara.
Markovic je govorio i o sudbini Ivana Stambolica, koji je nestao 1999. nakon sto je njemu u telefonskom razgovoru rekao da se mora politicki reaktivirati nakon bombardiranja NATO-a.
(Izjave Ante Markovic kao svjedok optuzbe na sudenju Milosevicu)
Ukratko o Anti Markovicu
Ante Markovic, Konjic, BiH, 25. novembar 1924), bosanski, hrvatski i jugoslavenski politicar.
Diplomirao je elektrotehniku na Univerzitetu u Zagrebu 1954. godine. Dugo je radio u preduzecu "Rade Koncar", Zagreb, najprije kao dizajner, zatim kao sef odsjeka za ispitivanje, a potom kao pomocnik tehnickog direktora i na kraju kao pomocnik generalnog direktora.
Od 1961. do 1984. godine bio je generalni direktor ovog preduzeca, koje je brojalo 25.000 zaposlenih. Politikom se poceo baviti 1982. i do kraja 1991. godine bio je na sljedecim polozajima:
Predsjednik Izvrsnog vijeca Socijalisticke Republike Hrvatske (1982 - 1986).
Predsjednik Predsjednistva Socijalisticke Republike Hrvatske (1986 - 1988).
Predsjednik Saveznog Izvrsnog vijeca Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije (16. marta 1989. do 20. decembra 1991.), zapravo premijer SFRJ.
15.04.2010. u 12:28 | Komentari: 27 | Dodaj komentar
rozmarini-babici!!
Sa tvojih usana
kad sat zazvoni na kuli
sred begove dzamije
ja siću siću do bašte
satro šljive da poberem
ti uzmi ibrik
srebrn ibrik
ko fol vode da doneses
i tada priznat cu ti sve
šapnut rijeci te
volim te
sa tvojih usana
vručina ubija
još pamtim legende
starih plemena
što za ljubav glavu gube
i umiru kada ljube
i tada priznat ču ti sve
šapnut rijeci te
volim te
Z. Arslanagic
15.04.2010. u 9:18 | Komentari: 48 | Dodaj komentar
samo za zauvjek moju...
Ptica što pjeva u mojoj glavi
I ponavlja mi da te ljubim
I ponavlja mi da me ljubiš
Ptica što jedno isto ruje
Sutra ujutro ubit ću je.
Jacques Prevert
14.04.2010. u 20:17 | Komentari: 8 | Dodaj komentar
dobro jutro genijalci!!!
ja bi kafu,ak je netko raspoloženi za kuhanje?
14.04.2010. u 8:08 | Komentari: 21 | Dodaj komentar