ljubavni jadi malo ludoga Koressa:-))))

Pravi ste frendice i frendi.
95% blogera me podržalo u nagradnoj igri.
ma nIje bitno 500kn,neg princip.
I onak budem bon poklonio jednoj mladoj dami kojoj najviše treba.
normalno, ak pobjedim,
TEMKJU:))

moj lega traži žensku,od 20-50 g,
mora bit mišičava,
neznam zašto baš mišičava,
morti se isto bavi poljoprivredom,
ajmo mišičave,navalite.

tko još nije glaso????

da se i kor jemput zagrebe za 500kn,

tkrivena nova afera?U Hrvatskoj pošti radi 12 'Buljubašića'


U Hrvatskoj pošti radi 12 'Buljubašića'
Ljude koji ne dolaze na posao, a imaju plaće i 10.000 kuna, namještanje poslova za osiguranje i kupnju automobila te razne druge malverzacije, navodno, razotkrivaju dokumenti koje je zastupnik Lesar dostavio Antikorupcijskom vijeću.

U Hrvatskoj pošti radi čak 12 osoba koje, poput HEP-ovog Buljubašića, koji primaju plaću od desetak tisuća kuna, a ne pojavljuju se na poslu. Dokazuju to dokumenti koji su se u srijedu pojavili pred članovima Antikorupcijskog vijeća.

No, to nije sve! Čak više od 300 stranica dokumenata, navodno, upućuje na korupcije i malverzacije u namještanju poslova za kupnju roba i usluga, ali i na friziranje poslovnih rezultata. Poslovi su namještani Fimi mediji Nevenke Jurak, prijateljici šefa Carine Mladena Barišića, te tvrtki Masol, koju povezuju s Ivom Sanaderom i Ratkom Mačekom. Namještanje kupnje automobila vrtjelo se, navodno, oko Autokuće Zubak, a poslovi osiguranja oko Sokol Marića.

Dokumente koji raskrinkavaju korupciju Vijeću je dostavio saborski zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, koji ih je od anonimnog pošiljatelja dobio na svoju adresu.

"Ubrzo su mi otkrili svoj identitet, našao sam se s njima i utvrdio da su njihove informacije pouzdane te sam sve odlučio proslijediti Vijeću", pojasnio je Lesar.

Vijeće je zatražilo da se u roku 15 dana o svemu očituje DORH, Vlada te Nadzorni odbor i Upravno vijeće Hrvatske pošte.

Jutarnji list piše kako je Hrvatska pošta od 2006. do danas zbog korupcije izgubila čak pola milijarde kuna.
Danas.hr
10.06.2010.

http://www.youtube.com/profile?user=eteoclus&annotation_id=annotation_131270&feature=iv#p/u/24/v5W1mlNcbFw

mislim stvarno,,kaj je preveč je preveč,makar i od wege,nema pojma o životu,profesorica je,a učenici su za nju,budale osim onih najpametnijih,jedino joj je bitan njen šaponja,najžalosnije je u tom kaj za sobom vuče puno ljudi koji baš neznaju mislit svojom glavom,

((Danima već čitam blogovsko jamranje protiv inteligentnih i/ili intelektualaca (ne izjednačavam te pojmove). OK, shvaćam ja njih, sigurno takvi njima idu na živce kao što i glupavi idu prozvanima na živce. Bar kad su aktivni. Inače, mislim da pametni imaju u glavi pametnijih sadržaja.

Pa da i ja kažem koju na tu temu. Gledajte, budaletine se nemaju prava buniti: cijelo društvo je podređeno njima i njihovim (ne)sposobnostima. Oni imaju specijalne škole, njima je namijenjeno 95% tzv. "zabavnih sadržaja" u medijima, koji čak i nezabavne prate na način koji je savladiv i najglupljim građanima, sustav izbora političke vlasti je također prilagođen ravnopravnosti glupih s pametnima (a znamo kojih je više, pa je jasno da gluperde nisu zakinute). Dakle, imaju i više nego pametni, kojima je ostalo nekoliko TV emisija u nepopularnim terminima, nekoliko umirućih kazališnih i glazbenih kuća i još manje specijaliziranih tiskovina, također na izdisaju i po priličnim cijenama.

Ali, mene najviše smeta što nema specijalnih škola za pametne. Evo, glupost se prepoznalo i uvažilo kao životni hendikep, pa postoje i posebni programi, ali i posebni razredi i cijele škole za tako zakinute. A što je s darovitima?

E, da se nedaroviti ne bi uvrijedili, odustalo se od osnivanja posebnih razreda za talentiranu djecu; a nema ni love, glupavi su je već prisvojili. I tak, da manje sposobni ne bi patili od kompleksa i postizali još manje od svog minimalistički maksimalnog potencijala, svi moraju ići u istu školu i učiti po istom programu. Daroviti mogu preskočiti razred ili ići na dodatne aktivnosti (ako ih škola nudi, ako ne, roditelji trebaju platiti). Ako preskoče razred, vjerojatno će imati problema sa socijalizacijom u zrelijoj i starijoj grupi, a pitanje je koliko će roditelji imati sluha za ohrabrivanje i financiranje njihovih dodatnih aktivnosti. U svakom slučaju morat će odsjediti 6-7 sati dnevno u njima nesnosno dosadnoj školi.

Evo što kaže jedan članak o tome:

Darovito dijete pokazuje u svom ponašanju znakove da ima uvjeta da se razvije u stvaraoca. Znakovi su mnogobrojni, često se javljaju vrlo rano, a uglavnom ukazuju na prisutnost visokih intelektualnih sposobnosti (lakoća učenja, pamćenje, smisao za humor, uočavanje uzroka i povezanosti pojava) ili specifičnih sposobnosti: muzičkih, likovnih, psihomotornih ili socijalnih. Obično od primjećivanja znakova darovitosti pa do njezinog manifestiranja u produktivno-kreativnom obliku treba proći otprilike 10-15 godina intenzivnog odgojnog i obrazovnog procesa ili treninga. Darovita djeca ne moraju biti odlični učenici jer se kod njih javlja fenomen podbacivanja u učenju upravo zato što su drugačija i kreativna, pa im je prosječan školski program – dosadan. Najbolje rješenje bilo bi da se u školama napravi diferencijalni program prema sposobnostima učenika. Trideset do pedeset posto populacije školske djece ima pojedine talente, a čak deset posto ih je darovito. U mnogim slučajevima učitelji ne znaju prepoznati darovito dijete i potreban je sustav dodatne izobrazbe učitelja za prepoznavanje i rad s darovitom djecom.Istraživanja su pokazala da daroviti učenici kod svojih nastavnika najviše mrze to što se strogo pridržavaju plana rada. Predavanja su im vrlo često dosadna, te im izuzetno smeta to što uglavnom znaju većinu gradiva koje nastavnik predaje. Ne vole da ih se pusti na miru, najzadovoljniji su kad ih nastavnik potiče na izradu malih projekata, da ih zna dobro naučiti te da posjeduje mnogo znanja. Daroviti učenici traže autoritet znanja. Nametanje pukog autoriteta kod njih se ne isplati, s njima treba surađivati.(istaknula Vega; izvor: http://www.skole.hr/roditelji/odgoj?news_id=2410)

Gubitak vremena, potrebnog učenja, motivacije i prihvaćanja takve djece smatram najvećom tragedijom suvremenog društva. Jer, talent nije dovoljan: treba ga prepoznati i razviti. A djeca - kao i odrasli, uostalom - teže uklapanju, prihvaćanju skupine u kojoj se nađu. S obzirom da su pametna, mnoga darovita djeca se uspješno prave blesava.

A da bi društvo bilo uspješno, treba njih; treba nešto i znati. Na razvijenom kapitalističkom zapadu budale se ne zlostavlja, ali ih se ni ne tetoši, bar unutar snažnih kompanija. Svaki dobar menadžer zna da mu se više isplati utrošiti vrijeme i novac na genijalca koji će već natprosječne rezultate dovesti do vrhunskih, nego na (ispod)prosječnog, kojeg u najboljem slučaju možeš dovesti do zadovoljavajućih. A utrošiti treba isto. U stvari, pretpostavljam da dugoročno uzevši, glupan košta puno, puno više.

I sad, ako je Iskrica Weblog imalo reprezentativan presijek hrvatskog društva i stavova koji u njemu prevladavaju... Pa, sretno nam bilo, specijalci!)))

STAVIO SAM DITINU FOTKU U MOJU GALERIJU,
HEHEHE,
MORAM SE MALO POFALITI,SAD DOK JOŠ SPAVA,
A POSLIJE,KUKU-LELE,HEHEHE

http://www.youtube.com/watch?v=9J-tF-92iQU

Kaj me briga,ak me žemska više neče,nečem niti ja nju,tak dita,šlus,ende,finito,

Podivljale cijene na Jadranu
Turisti šokirani: sladoled 21, a pizza 70 kuna

Iako većina građana jedva spaja kraj s krajem, cijene hrane i pića na Jadranu već su na početku turističke sezone počele divljati. Brojni domaći turisti ostali su neugodno iznenađeni cijenama koje su ih dočekale u Rovinju, na Krku, Bolu na Braču, u Poreču...

Ledov sladoled King Double na moru stoji 21 kunu, Macho 13 kuna, a Snjeguljica nevjerojatnih devet kuna. Takvim cijenama bili su zatečeni Zagrepčani koji su se proteklog vikenda našli u Rovinju, na Krku te u Bolu na Braču.

"Ostao sam šokiran cijenom svog omiljenog sladoleda Snjeguljice od čak devet kuna, a za koji znam da svugdje u Zagrebu stoji pet kuna. Upitali smo i za objašnjenje prodavačicu, koja nam je samo šturo rekla da su takve cijene sladoleda na moru i da je vlasnik tako odredio. Šok i nevjerica mogli su nam se iščitati na licima, a sladoled nam je prisjeo", objasnio je Zagrepčanin Hrvoje Delač za Večernji list.

Ništa bolje nije prošla ni obitelj Pećnjak u kampu Glavotok u Krku.

"Otišao sam kćeri kupiti sladoled i jedan Macho platio 13 kuna! Ostali smo neugodno iznenađeni ovim strašno visokim cijenama! Razumljivo je da su cijene više na moru nego na kopnu, ali ovo je stvarno previše", kaže razočarani Zagrepčanin.

U Bolu na Braču cijena sladoleda King Double nevjerojatnih je 21 kunu, a u Zagrebu stoji 13 kuna.

Ledovi sladoledi svugdje u zemlji imaju gotovo istu cijenu.

"Ledo daje preporučene cijene, ali zakonski ne može tražiti od trgovaca da ih se pridržavaju", objasnili su iz Leda.

No, nisu samo cijene sladoleda te koje rastu. Cijene hrane i pića također divljaju. Tako, primjerice, ako želite uživati u jutarnjoj kavi (crnoj!) na terasi uz pogled na more, morat ćete izdvojiti i 15 kuna na Hvaru.

Obožavatelji pizze morat će u pojedinim restoranima izdvojiti i do 70 kuna za jednu (Romeo u Rijeci), a cijene morskih specijaliteta penju se i do 170 kuna samo za jednu osobu, dok na kopnu takva plata stoji oko 120 kuna.

Visokim cijenama neugodno su iznenađeni i strani turisti, piše Večernji list.

Nitko nije online

slovenci podržali sporazum,dokazali su još jemput da su pravi europljani,svaka im čast,

tko zove??

http://www.youtube.com/watch?v=jBw_5Pd2LSU