Sada znam .....
Danas shvaćam da sam griješio , da su svi moji prijatelji , ali pravi prijatelji daleko od mene , da me više ne vole. Shvaćam da ne mogu vratiti vrijeme, ali isto tako znam i da sam od danas potpuno sabrana osoba. Dobro sam razmislio o svemu i napokon sam shvatio da moje ponašanje nije bilo prihvatljivo, da je bilo vulgarni i neukusno. Kao što rekoh , nemogu vratiti vrijeme ili zamoliti nekog da izbriše uspomene ili kako da to uopće nazovem , ali znam jednu stvar. Postati ću osoba koja zna što želi i što radi , koja zna kada reći pametnu stvar , a kada mudro i pameno šutjeti . Više nikada neći raditi ono što sam radio, to si svečano obećajem .
SADA JE SVE JASNO
KAO KAP KIŠE NA PROZORSKOM OKNU....
31.08.2008. u 18:12 | Komentari: 0 | Dodaj komentar
PRAVO
ej. Ja ću uskoro krenuti na Pravni fakultet u Rijeci pa me jako zanima zna li itko dali je Pravo zaista među najtežim fakultetima , mora li se uistinu sve štrebati napamet i koliko bi vreman osoba koja relativno brzo pamti mogla naučiri Rimsko pravo ... čuo sam da je taj predmet najteži .... please pomozite, svaki je komentar dobrodošao ...
28.08.2008. u 17:22 | Komentari: 4 | Dodaj komentar
Današnji dan i misao koja me stalno prati ....ON
Da, teško je reći što zapravo očekujem od sutrašnjeg dana:-). Bilo je pradivno upoznati sve te ljude, razgovarati s njima, ludirati se. jako mi je teško jer mi jedna osoba ne odgovara na poruke, a neopisiva je činjenica koliko bi mi značio ,, da je tu... da me dočeka u krevetu, da me voli,,, da mu darujem dušu i tijelo, da izgara sa mnom. Njegovi dodiri ne bi bili poticaji samo za nove početke , uza nove dane, svu ljepotu i krasotu koju čovjek može osjetiti, već upravo jedina smisao i srž moga života. Kada sam dirao njegovu kosu osjećao sam kao da diram nešto neprocjenjivo, nešto svevremensko,,, da i tada bi se u meni budila sva ona jutra koja sam proveo budeći se bez njega, žaleći zbog svakog neproživljenog trenutka s njim. Toliko me je obuzela OPSESIJA da budem s njim, da jednostavno jedva čekam da zaspim i da ne mislim na njega, da sve to prođe, da se uputim u zemlju snova. Reći ćete to je čista zaljubljenost,, shvaćam vaas,,, ali to je mnogo više od toga , to ne traje dan, dva nego već godinu dana. Njegova pojva je tu u mom mozgu sveprisutna i evo dok sada pišem ovo toliko me steže u želucu pomisao da ću bez njega morati funkcionirati i dalje , jer me ne želi,, ja, slatki Alen , nisam njegov tip,,,,, a eto.......
26.08.2008. u 19:22 | Komentari: 0 | Dodaj komentar
Moja sramota i ja
Zar sam si morao to napraviti? Na kraju srednje škole kao da me je pogodila luda strijela. Počeo sam se šminkati, davati svima do znanja da sam gay , a zašto ?? I SAM se često zapitam , radio sam gluposti, svaki dan bi dolazio s puderom u školu i mislio kako sam važan i zaista cool ... Ali bio sam u krivu , čim bi ušao u razred svi bi se podsmijehivali. pROFESORI SU KOMENTIRALI, A MENI JE TO SVE DAVALO JOŠ VEĆU DOZU SAMOPOUZDANJA.To moje ponašanje , zaista , otjeralo je sve drage ljude od mene. Pa, ljudi u razredu me smatraju ludim . Sada sam maturirao, upisao sam Pravni fakultet u Rijeci ... Bivša super frendica me mrzi jer sam svima rekao svakakve gluposti o njoj.. Užasna sam osoba,, sada sam kak ti neki rocker, glupiram se po obližnjem rock cafeu , misleći da sam velika faca. Ljudi me i tamo sprdaju i smiju mi se .. Svi znaju , vijest da sam gay proširila se kao munja mojim gradom ,, a sve je moglo biti drukčije. Sada radim sve kako bi zadržao te novopečene prijatelje uz sebe, ali teško je,,,, Kada dođem u trgovinu imam osjećaj da me svi gledaju , zapravo svi me smatraju jadnim i naposljetku ludim . Zar sam s tom frendicom trebao baciti u vjetar dosadašnje prijateljstvo i tračati ju . Želim se promijeniti , ne želim biti isti izopačeni Alen . Do trećeg srednje bio sam običan dečko , kak ti štreber, rijetko sam izlazio ,, volio sam šetnje , i maštao o dečkima , vezama ,,ljubavima. Izdaja je nešto najgore što čovjek može nekome napraviti, a ja sam to učinio svojoj najboljoj frendici , rekavši svima svakakve laži o njoj .Kada kupim novi komad robe prošećem njim gradom koda na sebi u najmanju ruku imam Swarowski dijamante,,, ali to je sve krinka, ja sam želim iskazati , ali očito na krivi način. Poznajem osobno dosta ljudi koji su gay pa nitko ne zna jer vješto to skrivaju. Najveća sprdnja je bila kada sam u školu došao s maskarom na trepavicama , koja je bila nekvalitetna, pa se je sve razmazalo , ili kada sam stavio u 1 mjesecu najtamniji puder na lice i to btw, bez ikakve podloge. Želim se promijeniti, ne želim da me ljudi smatraju luđakom . A, shvaćam i da frendicu više nikada neću vratiti , . A, proveli smo puuuno puuuuuuuno, previše sati života zajedno . .A, eto , moja jedna frendica mi je u poruci napisala kako će mi se najb olja frendica opako osvetiti , toga me je užasno strah, ai valjda čovjek moras ve probati,,,sada pušem i na hladno ,, naravno nisam se skroz promijenio, ali više ne lažem ne izdajem.Lik koji je išao sa mnom u razred,, jednom me je napao jer su mu cure rekle da mu gledam u guzu, a zaista nisam ,,, uvijek pokušavam da ne gledam u bilo čiju ,, to su izmislile,, tada me je napao , zaista me je bilo sram, ali tada sam se izderao na njega rekavši mu da me tuži upravi vodovoda( to je izraz kada ti netko prijeti , a znaš da si u pravu ili ti nešto predbacuje-upravi vodovoda ) i uglavnom otada nismo bili dobri , sve do pisanja zadaćnice na maturi kada smo se dogovarali oko tema i nismo mogli skužit kako presavinuti papir.. :-). Sve mi je to dobra škola da se promijenim i drugi puta ći pametnije... jer žao mi je do bola... i znam da bit će još i bolnije....A, moja mama i dalje misli kako sam ja maleni , iako imaM 2 METRA anđelak , kakav sam bio do 3 razreda srednje. Mislim dotada sam bio normalan , tip povučen, maštao o faksu , ljetu, dečkima. Nije mi nitko kriv. U veljači sam upoznao osobu za koju bi dao sve na svijetu, ali doslovno-lik me je jako privukao, ne samo fizički , već u svakom pogledu. I s njim je moglo biti sve drukčije da nisam pretjerivao u izljevima nježnosti i dosađivao mu porukama. Pred novim ljudima se predstavljam kao sjajna osoba , prijateljima od malih nogu zabijam nož u leđa. Nisam fer i zato me Bog kažnjava s punim pravom . Kada uđem u rock cafe dečki skidaju majice i pokazuju mi svoje tijelo, naočiglede vrištim kad zasvira AC DC ILI ABBA ILI METALLICA,, ILI KAD SRETNEM FRENDICU KOJA STUDIRA ILI JU DUGO NISAM VIDIO .Imam prijatelje, ali ne one prave, osjetim da sam im simpa , ali ništa više... Ali svijetla točka mi je jedna cura koja me voli i stalo joj je do mene,,, ili možda ne. Možda samo osjeća grižnju savjesti jer me je tukla u djetinjstvu....
24.08.2008. u 17:23 | Komentari: 8 | Dodaj komentar