Nikola Biliškov: Većina ljudi živi u nekoj vrsti ropstva, dužničkog ili egzistencijalno uvjetovanog.100 godina od rođenja možda najumnijeg Hrvata 20. stoljeća, akademika Ivana Supeka

Nikola Biliškov, Znanstvenik, aktivist, urednik knjige "Preživljavati usprkos"

Čovjek je uvijek spreman učiniti jedan korak naprijed, a onda dva tri koraka unazad, što smo vidjeli i s mnogim eksperimentima kao što je bio socijalizam, i slično. To su sistemi koji su završili tako kako jesu, iako su u svojim temeljnim postavkama imali velike vrijednost
Ovoga proljeća bilježimo stotu godišnjicu rođenja velikog hrvatskog fizičara, filozofa, književnika, borca za mir, Ivana Supeka (rođen je 8. travnja 1915., a preminuo 5. ožujka 2007.). U znak te značajne godišnjice objavljen je zbornik radova »Preživljavati usprkos« (Izvori, Zagreb, 2015.) kojega je uredio dr. Nikola Biliškov, znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, aktivan u Sindikatu Akademska solidarnost i u Udruzi Zelena akcija. Biliškov je u knjizi okupio autore koji s raznih društvenih aspekata, uz i kroz misao Ivana Supeka, promatraju današnjeg čovjeka i društvo, pozivajući na obnovu humanističke misli, koja se u aktualnom trenutku pokazuje kao trag svjetlosti prema kojoj treba ići. O knjizi i temama koje promatra razgovaramo s dr. Biliškovim.

Kako je došlo do ideje da načinite jednu ovakvu knjigu, nadahnutu humanističkom misli akademika Ivana Supeka?
– Imao sam snimljen jedan intervju s portala Connect, s prof. Supekom, iz 2006. godine, i taj intervju me je motivirao. Supeka sam upoznao godinama ranije, najvećim dijelom kroz njegove knjige, a i kroz neke njegove javne nastupe, na nekim prosvjedima… U vrijeme dok sam studirao, mi studenti smo ga zvali na fakultet, da nam održi neka predavanja. Uvijek me je kod njega fasciniralo to što je bio čovjek velike širine, a opet je i kroz tu svoju širinu uspijevao zadržati dubinu. Neke rečenice koje je on kazao u tom intervjuu osobito su me se dojmile, jer je kazao da mi kao nova generacija trebamo nastaviti tamo gdje njegova nije uspjela. Osjetio sam se pozvanim da okupim ljude svoje »srednje generacije«, te da pokušamo kroz njegovu misao, koja nam je bliska i srodna, promatrati trenutnu situaciju kroz razne društvene aspekte.
Dvije vizije razvoja sveučilišta

Spominjete utopijsko i distopijsko sveučilište. Što bi to značilo, kako to sagledavamo danas u kontekstu našega društva, i okolnih društava?
– Tekst na tu temu napisala je Dijana Ćurković, ona daje dvije moguće vizije razvoja sveučilišta u bliskoj budućnosti. Jedna je utopijska slika, gdje je sveučilište očuvalo svoju autonomiju kroz odlučivanje iznutra, direktnom demokracijom. To je sveučilište koja proizvodi znanje, a ne puke informacije. Takvo sveučilište nije puki proizvodni pogon za proizvodnju radne snage, nego mislećih ljudi. Naravno da sveučilište mora stvarati ljude koji će se ipak moći negdje zaposliti, ali to ne smije biti prevladavajući cilj, kako je to danas. Druga vizija je distopijsko sveučilište, koje je produkt tekućih neoliberalnih reformi koje i na sveučilištu, i na ostalim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama profit stavljaju na prvo mjesto, ponovno ispred čovjeka. ( Novi List )

Link

23.08.2015. u 9:46   |   Prijavi nepoćudni blog   |   Dodaj komentar

Supek je rekao da budučnost čovječanstva nije ni u kapitalizmu, ni u komunizmu, nego u socijalizmu švedskog tipa. Slažem se, ali bih izbacio religije kao masovne pojave (razloge okupljanja)!

Autor: Pacijent_House   |   23.08.2015. u 10:51   |   opcije


Dodaj komentar