kaj god vam padne na pamet

Vidim spominjanje nekakvih sms tijekom izb sutnje.
Opet spinanje. sve u cilju zamagljivanja one sramote u BIH. stotine ljudi ceka satima jer drugovi smanjilu broj gl mjesta.
Btw. sto se tice pravopisa i pravogovora na zalost drugovi su udarili na svu nac simboliku pa kako nece na jezik. tako smo se ponovo vratili novosadskoj varijanti. ponovo glasamo umjesto glasujemo, ..
ja namjerno koristim puristicke varijante jer je to vid borbe protiv jezicne hegemonije koja se opet vratila s drugovima.
Autor Lanena

prekrasni su pokušaji elaboracije pravopisa na blogu žene kojoj je pravopis struka.

Iako je 'jezična klima' na strani glasovanja, to nije nužno ispravnije
U Rječniku hrvatskog jezika iz 1991., Vladimir Anić ne pravi razliku u definiciji između glasati i glasovati nego oboje definira kao - davati svoj glas za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju.
Tek kao povratni glagol glasati se, daje definiciju koja se vezuje uz ispuštanje zvukova životinjskog podrijetla (ptica se glasa) ili rjeđe primjerice ispuštanje zvuka od strane predmeta (zvono se glasa).
S druge strane u HTV-ovoj emisiji Pola ure kulture, naša uvažena jezikoslovka Nives Opačić daje svoje viđenje situacije, koje je oprečno trenutnoj klimi u javnosti, kada je riječ o tome koji od glagola zavrjeđuje prednost. U svoje objašnjenje uvodi i termin 'jezično licemjerje' koje je kako kaže ova stručnjakinja prisutno u jeziku kao i bilo gdje drugdje.
U jednom od rječnika hrvatskoga jezika, u onome koji zovemo Šonjin rječnik iz 2000-te piše glasati – ispuštati glas iz sebe. Nema uopće povratnog glagola glasati se, što bi bilo upravo to – ispuštati glas iz sebe. Ali kako objašnjava glagol glasati primjerima ptica se glasa, ovca se glasa - što je to drugo nego licemjerje. Ispustiti povratni glagol, a objašnjavati njime onaj glagol koji misli da znači to.
Naravno, daje se prednost glagolu glasovati. Zašto? Jer ima uvijek nekih koji su nešto proglasili hrvatskijim od drugoga. Moram reći da se Pavešićev jezični savjetnik iz 1971. godine može smatrati sve prije nego novosadskim ili tako nečim. To je bio savjetnik koji lijepo kaže da je od glasovati bolje glasati. Glasati je bolje zato jer je produktivnije. Od njega možete načiniti i glasača i glasački listić i glasačku kutiju.
Od ovoga drugog ne možete. I na kraju uvijek nas netko nadglasa, preglasa, što god mi izglasali, pojašnjava Nives Opačić dakle dajući prednost glasanju nad glasovanjem između ostalog i radi tvorbenog potencijala prvonavedenog glagola. Ovo je važno jer je u jeziku često praksa da se među pojmovima koji imaju isto ili jako slično značenje, prednost daje onoj inačici od koje se može formirati više izvedenica.
Ni slučajno ne smijemo 'glasanje' tjerati iz hrvatskog jezika
Na kraju profesorica Opačić u spomenutoj emisiji Pola ure kulture obrazlaže i što bi sve navedeno trebalo značiti u jezičnoj praksi.
- Prema tome vidite da glagol glasati ima itekako svoje mjesto u hrvatskom standardnom jeziku. Ako tko baš želi glasovati neka mu bude, ali ne bi smio istjerivati i ovaj drugi glagol samo zato što misli, ne znam na temelju čega, da je glasovati bolji, zaključuje Nives Opačić.

Jesu li glad i siromaštvo isti u svim inačicama?

gle molim te lijepo..pa francuska nije promijenila svoj trg republike u neki drugi trg? kak to? kaj su oni tak nedemokratski da i dalje slave svoju republiku a mi ukinuli svoju? a i centar svijeta su danas za razliku od nas koji se bavimo fikusima...tak je nebitno jel muško il žensko? no, drago mi je ako će konačno žena bit predsjednica hrvatske makar se zvala i hadezeova kolinda!

Glasovački listić i glasovačka kutija, cool:)