Kazalište snova (II dio)



Svaki je život ko jedan san
i jedna nada u bolje sutra,
a svaka smrt je ugasli dan i
nova strepnja do narednog jutra.

Svaka naša želja, misao i pokret
određuju ulogu što sutra će biti,
i ponekad mislim: O, baš sam proklet
što svoje želje pokušavam skriti

od onog što vječnu sreću mi nudi;
život bez krinki, smiješnih i tužnih,
od Njega što iz noćne more me budi;
iz ludih snova, lijepih i ružnih.

12.01.2017. u 3:57   |   Dodaj komentar

Kostima i maski ima posvuda;
u kazalištu snova, dobrote i zala.
Nekad smo car, a nekad dvorska luda
što čeka aplauz od drugih budala.

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 3:57   |   opcije


U carstvu snova je bezbroj kostima
za svako biće što dođe na svijet.
Nekad smo zvijer što besciljno luta,
nekada kukac, a nekada cvijet.

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 3:58   |   opcije


Predstava što traje brzo će proći
i novi kostim odabrat ćemo sami,
a uloga nova uskoro će doći
jer život je kratak ko bljesak u tami.

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 3:58   |   opcije


Često smo zavidni na druge glumce
što bolji kostim sad netko nosi,
al onaj kog danas obasjava Sunce,
možda će sutra morat' da prosi.

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 3:59   |   opcije


Neuki vjeruju u ono što hoću
i misle da nakon smrti ničega nema,
pa zato uživaju u zabranjenom voću,
nesvjesni da za svaki grijeh kazna se sprema.

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 3:59   |   opcije


Pravednici su nagrađeni da žive u raju,
a grješnici osuđeni da trunu u paklu,
ali ta snoviđenja dugo ne traju
jer svaki je san baš kao odraz na staklu.

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 4:00   |   opcije


I zašto smo ovdje? Tko nas tako guši?
Zašto svaki san naliči na javu?
Morat ćemo sanjat sve dok ne presuši
ta opaka žudnja za bogatstvo i slavu.

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 4:00   |   opcije


Ovaj je svijet velika kulisa,
mjesto rođenja za mnoge sanjače.
On je ko zatvor za svakoga glumca
što se na bini smije il plače.

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 4:01   |   opcije


Svaki je život ko jedna priča;
nekad tragedija, nekad humoreska.
A planovi naši o sreći bez Krišne,
na kraju se ruše ko kule od pijeska.

Vladimir Pavić

Autor: ivan-astalderea   |   12.01.2017. u 4:01   |   opcije


Moram reć... ovo je baš lijepa pjesma.. nema veze što nije tvoja, ali ti si je izabrao, a to nešto znači , hvala ti :)

Autor: caffedolce   |   12.01.2017. u 19:20   |   opcije


Dodaj komentar