Change your life today. Act now, without delay. S.De. Beauvoir

Prije četrdesetak godina samo je 3,6 posto stanovnika imalo fakultetsko obrazovanje. Danas 97 posto djece završava srednju školu, a devet od deset njih upisuje fakultet. Najvažnije je da završiš fakultet. Onda si siguran da ćeš dobiti posao, i to dobar i pristojno plaćen posao, koji će tebi i tvojoj obitelji omogućiti ugodnu egzistenciju - bila je mantra roditelja rođenih sredinom prošlog stoljeća, koji su “činili sve i davali sve od sebe da im dijete završi studij”.

Njihovi su pak roditelji dvadesetak godina ranije davali sve od sebe da im djeca završe srednju školu - ona je bila garancija za dobivanje posla i osiguranje egzistencije bez obavljanja najtežih fizičkih poslova. Međutim danas, srednja škola - s izuzetkom pojedinih obrtničkih škola koje, uz dobru praksu, odgajaju dobre majstore - ni fakultet nisu garancija ni za posao ni za ugodnu egzistenciju. Fakultet je postao tek uvjet koji se za dobivanje posla sve više - podrazumijeva.

Na burzi rada
Za generacije koje su maturirale krajem 60-ih i početkom 70-ih, a rođene su 50-ih godina prošlog stoljeća, tek je polovica roditelja uspjela djeci osigurati srednju stručnu spremu. Prema podacima iz Statističkog godišnjaka ‘Jugoslavija 1918. - 1988.’, koju je 1989. godine izdao Savezni zavod za statistiku, u Hrvatskoj je 1973. godine srednju školu završilo nešto manje od 40.000 mladih. Dakle, jedva svaki drugi iz generacije: u periodu od 1950. do 1960. godine, u kojem su rođeni oni koji su maturirali 1973., prosječno se godišnje rađalo oko 87.000 djece.

Tek je svaki drugi završavao srednju školu, a tri petine njih pohađalo je “škole za kvalificirane radnike i ostali stručni kadar”.
Oni koji su završili srednju školu bili su sigurni. Oni koji su u to doba - i, osobito, prije njega - završavali fakultet - bili su gospoda. Tih je godina, prema Popisu stanovništva, samo 3,6 posto stanovnika starijih od 15 godina imalo visoko obrazovanje - pet posto muškaraca i 2,3 posto žena. Stoga su oni što su maturirali ‘70-ih kad su i sami postali roditelji, ponavljali izmijenjenu mantru svojih roditelja: najvažnije je da završiš fakultet.

I mnogi od njih bili su krajnje uspješni u tome da im djeca postanu akademski građani. A onda se sve promijenilo.
- Danas fakultet predstavlja ono što je u posljednjem kvartalu prošlog stoljeća predstavljala srednja škola - kaže dr. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu.(Jutarnji list)

Link

Podaci nisu jednostavno točni. Ne znam koji su točni, no puno djece odustaje i ispisuje se iz srednje škole. A da ih 9 od 10 upisuje faks??? Nemoguće.

To nisu podaci za Hrvatsku.

Koke, pitaj to ove iz Jutarnjeg, znam samo da sam ja prije 25 - 30
godina morao položiti 48 pismenih i 48 usmenih ispita, neke ispite
sam ( Kinematika) sam položio pismeni jedini od nas 30-tak, a sada
mi prijatelj koji je bio šef 150 ljudi u jednoj tvrtki u blizini kaže da mu
dolaze totalno nesposobni ljudi s završenim Fakultetom za osnovne
izračune, jedan zupčanik ima 5 zubaca, drugi 20, koji je omjer prijenosa
brzine ili snage, da fulaju ne 10 - 20 % , već 1000 %, ja to ne mogu
vjerovati, pa ta razna veleučilišta, dopisne škole, mislio sam se
upisati na jedan online tečaj za Fondove EU i dobiti ću diplomu? :))

A gle, oduvijek se priča da oni koji dođu s faksa niš ne znaju. To je i individualno, koliko se uzme iz škole. I na mojem faksu prije 30 godina bilo je ljudi koji se sve kužili, a bome i onih kojima ne bih dala nacrtanu ovcu čuvati. I takvi danas rade. Neka ima škola, neka ima raznovrsnosti, nek ljudi biraju. I nek plaćaju.

u stvari mislim da su ti podaci prilično točni! jer fakat sedamdesetih godina tko je završio srednju to je bilo ko danas faks! i sama sam od te generacije pa znam! nažalost, omjer onih kojij danas upišu faks i završe je loš...tj. puno njih odustane! a faks je danas ko nekad srednja škola...ne znači puno! o kvaliteti ne bih...mislim da se to sve srozalo. na koncu imala sam prilike proći još jednom 2x srednju školu sa svojim kćerima koje su i maturirale i diplomirale pa sam vidjela koliko ima tu neznanja! možda je poanta u tome da uče mnoge stvari koje ne treba a ne uče ono kaj bi trebalo? al i škola sama po sebi(kao i faks) ne daje znanje, obraovanje, kulturu...potrebno je da je netko u glavi zainteresiran pa jednako toliko kolilko sazna u školi ili faksu sazna i van toga...to je za mene prirodna inteligencija i znatiželja..rekli bi glad za znanjem! a to traje cijeli život. nažalost, srela sam jako puno polupismenih fakult. obraovanih ljudi...i ponešto srednjoškolskih lumena. no diplomu valja poštovati...o ljudima s njom...e to je druga priča!

Mai Sarai i Juicy_Mom imaju najveći stupanj opće
kulture na Blogu, ugodno je s njima časkati jer su
svjetske žene, što kod ovih postdoktorand MBA i
dr.sc. veterine ne primjećujem, Krelec je van
ketegorije, mora ponovo u osnovnu školu! :))

Da li je Andrew Wallis dobio na kraju Fieldsovu medalju?