Change your life today. Act now, without delay. S.De. Beauvoir

Znate li što vam je u životu važno? Sve je više ljudi u našoj zemlji koji ne znaju što im je važno u životu. Kažu da im je najvažnije zdravlje, a onda se iscrpljuju jurnjavom za novcem, dok ne obole. Kažu: obitelj mi je svetinja, a onda ih nikada nema kod kuće, jer previše rade. Ne razumiju jedni druge i ne trude se shvatiti blisku osobu. I kao društvo često se ponašamo neshvatljivo – poštujemo one koji su se itekako ogriješili o standarde koje propisuje civilizacijski krug kojem pripadamo.

Vrijednosti se formiraju na nesvjesnom nivou pod utjecajem odgoja, obitelji, okoline, društvenog sustava, religije, medija, učitelja ... Razvijaju se i učvršćuju kako rastemo i sazrijevamo. Svatko od nas ima svoj osobni vrijednosni sustav po kojem procjenjuje je li mu nešto ili netko važan u životu. Vrijednosti nam omogućuju da upravljamo svojim emocijama i svojim ponašanjem, onime što mislimo i govorimo.

Ideja za rješenje toga problema:
Razmislite o tome što je vama važno u životu. Živite u skladu s time i svakodnevno se propitkujte, jesu li vam prioriteti u skladu sa onime što poštujete i čemu težite. Ne pokušavajte živjeti kako drugi misle da treba, njegujte vrijednosti u koje sami vjerujete. Jedino tada ste stvarno ispunjeni. Tada ste uspješna i sretna osoba.

Tatjana Divjak je life coach, kolumnistica magazina Sensa, kolumnistica tjednika Lider, autorica dviju knjiga s područja osobnoga razvoja i osoba zaljubljena u život. Diplomu i pravo na titulu Life Coach L. C. H.


SOREN KIERGEGAARD - VIŠE OD FILOZOFA



Søren Aabye Kierkegaard (Kopenhagen, 5. svibnja 1813. - Kopenhagen, 11. studenog 1855.), danski filozof, teolog i književnik. Utemeljitelj egzistencijalizma. Tvrdi da je jedina stvarnost egzistencija pojedinca.

VI STE SVOJ ŽIVOT

Egzistencijalistički filozofi upozoravaju nas na to da smo sami odgovorni za stvaranje svog života u svijetu koji je nepredvidljiv i nepravedan.

Dok stojite na litici, obuzima vas osjećaj dezorijentacije i zbunjenosti. Ne samo da se bojite pada, također se bojite da ne podlegnete impulsu da se bacite s litice. Ništa vas ne zadržava. Tjeskoba, anksioznost i bol penju se na površinu.

Danski filozof Soren Kierkegaard opisuje ovo kao primjer “egzistencijalne tjeskobe” jer tamo, na toj litici, iz prve ruke doživljavate vlastitu slobodu. Možete učiniti štogod želite – krenuti naprijed u bezdan koja zjapi ili ostati gdje jeste. To je na vama. Shvaćanje toga da imate apsolutnu slobodu prilikom odlučivanja kako će izgledati vaš život – skočiti ili ne – izaziva vrtoglavicu, objašnjava Kierkegaard, koji smatra da svi osjećamo istu tjeskobu kod svih životnih izbora. Svako djelovanje koje poduzmemo izbor je, o kojem odlučujemo mi sami i nitko više.

Kierkegaardova tvrdnja da je život niz izbora – i ti izbori donose (ili ne donose) smisao u naše živote- jest kamen temeljac egzistencijalizma. Umjesto da odgovornost prebacuje na društvo ili na religiju, svaki je pojedinac sam odgovoran da učini svoj život smislenim i da živi autentično.

Autentičnost i mediji

Kierkegaard tvrdi da vijesti spriječavaju ljude od autentičnog života; to je sila koja posreduje i blokira naš put do istinskog iskustva. Masovna kultura stvara gubitak individualnog značenja, koje on naziva niveliranjem. Prema Kierkegaardu, umjesto da formiramo autentične misli formirajući vlastito mišljenje, većina nas pasivno preuzima mišljenja koja formiraju mediji.

Simone de Beauvir

U knjizi “Za moral dvosmislenosti”, egzistencijalistička spisateljica i filozofkinja Simone de Beauvoir kaže da kao djeca nemamo odgovornosti; živimo u unaprijed napravljenom svijetu s unaprijed zadanim vrijednostima. No kako sazrijevamo i spoznajemo vlastitu slobodu počinjemo stvari uzimati u svoje ruke. No mnogi od nas se vraćaju natrag u svoje načine funkcioniranja poput djece, mijenjajući slobodu za sigurnost. Zašto?
Neki od nas ne mogu do svojeg cilja. Mnogi od nas navedeni su da slijede ciljeve koji nisu izvorno naši. Možemo biti natjerani da radimo besmislene stvari i stoga isključeni od stvaranja smislene budućnosti za sebe.
“Problem leži u tome što potlačeni često ne znaju da su potlačeni i oni svijet gledaju kao nešto što se ne da promijeniti, kao “prirodnu situaciju”. Jedini je bijeg, prema de Beauvoir, pobuna. “Potlačeni može postići svoju slobodu samo kroz pobunu.”

Link

Hvala za smjernice. Još nisam pročitala knjigu koju spominješ. Možda uskoro...
pa ću onda biti kompetentnija za komentiranje :)

Davnih dana sam spoznala kako ljudi nemaju iste životne prioritete, vrijednosti...

pa sad razmišljam, ako bi ovo bilo točno ''Životne vrijednosti se formiraju na nesvjesnom nivou pod utjecajem odgoja, obitelji, okoline, društvenog sustava, religije, medija, učitelja ...'' tada bi svi ljudi iz istog okruženja mogli imati iste vrijednosti. To nije tako. Mora da u tom ''nesvjesnom nivou'' ima još nekih ''zapisa''?!

e bravo...upravo ta mi knjiga fali..za moral dvosmislenosti..nemam je više u svojoj zbirci! nisam se mogla sjetit a ti se sjetio kak se zove! tnx