Doći ću ti u snovima

Auguste Rodin (1840 - 1917) umjetnička je i kulturološka planina, a njegova je pojava u 19. stoljeću značila seizmički potres unutar umjetnosti koja se stilski odredila, specijalistički diferencirala i suzila (impresionizam, simbolizam, realizam, art nouveau, secesija...). Njegov je opus dokaz nadljudske kiparske predanosti čovjeka koga je ljutila svaka uska odrednica i koji se smatrao realistom ne u smislu vjernog prenošenja motiva, nego po konkretnoj kiparskoj zadaći u kojoj je bilo i simbolizma, misticizma, filozofije, impresionizma, realizma...Shvaćen kao jedan od tri najvažnija pršljena na kičmi cjelokupnog kiparstva (Fidija, Michalangelo, Rodin), uz njega se vezuje pojam stilskog integriteta kipa kojemu je uzor bila priroda, a tema čovjekova sudbina. Njegov Poljubac (1886 - 1897) koji je najviše intrigrirao, zadobio je simboličke dimenzije trajne i neugasive žeđi...

Izložba „Rodin u Meštrovićevom Zagrebu“ otvara se u Umjetničkom paviljonu 5. svibnja 2015. Riječ je o izložbi na kojoj će slavni kipar, Auguste Rodin (1840.-1917.), biti predstavljen sa sedamdesetak djela, među kojima će biti i ona najamblematičnija, poput remek-djela „Mislilac“, „Poljubac“, „Vrata pakla“ i „Brončano doba“.



MICHELANGELO BUONAROTTI

Sa svog putovanja u Firencu ovaj put neću se osvrtati na ljepotu ovog grada nego na najvećeg genija kiparstva što ga je svijet dao.Sa svog putovanja u Firencu,ovaj puta se neću osvrtati na ljepotu ovog grada nego na najvećeg genija kiparstva što ga je svijet dao. Michelangelov opus je velik, a meni su posebno ostala upečatljiva dva njegova djela, David iz Firence, jedno od mladenačkih djela i Pieta Baundini iz firentinske katedrale,zadnje djelo velikog majstora. Ove dvije skulpture zatvaraju stvaralački luk ovog majstora dlijeta.

Bijaše Michelangelo tipično renesansni genij,kipar, slikar, graditelj, urbanist i projektant. Danas više nije moguća takva svestranost, to je mogla dati samo renesansa, Kao čovjek je bio grub, osoran, impulzivan, sklon sukobima, ali neprikosnoveni genij. Često je išao u Carraru sam birati blokove mramora za svoje buduće skulpture, Kada su ga pitali kako znade bez modela, mjerenja i skica isklesati tako divan lik u mramoru, začuđeno je odgovorio da on ne stvara lik iz mramornog bloka, nego da već vidi gotovi lik u mramoru i samo skida suvišak materijala.

Firentinski David

David je relativno mladenačko djelo. Lik prelijepog mladog čovjeka, punog svježine i poleta. Pravi renesansni ljepotan. Gledajući ga upravo čujemo riječi drugog renesansnog genija, Leonarda da Vincija, kada je jednom prilikom uskliknuo – Kako je lijepa mladost ! I to je postalo geslo humanizma i renesanse. Na koljenu Davidovog kipa ima jedan mali zasjek, legenda kaže da kada ga je Michelangelo završio, udario ga je čekićem po koljenu i rekao – Progovori ! Doista, David djeluje kao da je živ.



Michalangelo: Pieta

FIDIJA NAJSLAVNIJI GRČKI KIPAR

Fidija, grč. Pheidias, (Atena, oko 500. pr. Kr. – ?, 438. pr. Kr.) je bio najslavniji grčki kipar svog vremena. Njegovo kiparstvo je sinonim za najčišći izraz zreleklasike i ideal harmonične ravnoteže božanskog i ljudskog. Sintetizirao je duh, snagu i strast koji su se rodili u okviru Periklovih političko-religioznih koncepcija i u ozračju atenske demokracije.
Autor koji je dao pečat jednoj razvojnoj fazi grčke umjetnosti poznat je samo po kopijama i replikama, te nekoliko škrtih vijesti iz antičkih izvora (Plutarh, Plinije i Pauzanija). Po antičkim izvorima, Fidija je bio učenik Hegije.
Zapamćen je u antičkoj tradiciji kao čuveni majstor dviju golemih skulptura izrađenih u hrizelefantinskoj tehnici (sklapanje dijelova izlivenih u bronci): Atena Partenos (Atena Djevica) i Zeusa Olimpijskog. Periklo mu je 448. g. Pr. Kr. povjerio nadzor nad gradnjom Partenona na atenskoj Akropoli na kojoj je uradio sve plastične ukrase.
Antički izvori spominju i nekoliko njegovih učenika: Alkmen, Kolot i Agorakrit.




P.S. CRTICE O LAGANJU NEDORECENO NA NJEZINOM BLOGU:

Pamela Meyer: Kako uočiti laži, zašto lažemo i kome najviše

Link

Žene više cijene muškarce koji ih uzimaju, a ne razumiiju, od onih koji ih razumiju, a ne uzimaju..Valjda to osigurava nastavak vrste...:))

bok alane! po broju komentara vidiš kolko je ljudima do umjetnosti? btw kiparstvo mi nikad nije bilo nekaj...al roden i još ponešto i poneko..fenomenalno! u stvari uvijek sam se čudila kak netko može iz gromade kamena, mramora ili nekog drugog stupa učinit kip žene sa svim tim oblinama...prstima...uvojcima etc!

Mai, ne znam, netko je rekao da umjetnici vide skulpturu u kamenu, pa samo odstrane ono što je višak od skulpture, zanimljivo mi je da su još u staroj Grčkoj radili te predivne kipove Atene, Afrodite, Nike, Demetre...:))

Po broju komentara vidiš koliko je ljudima do umjetnosti?
Mai, zato meni nikada nije dosadno, sve me zanima, umjetnost, muzika, slike, kipovi, knjige, filmovi, nauka, psihologija, informatika, ekonomija, politika...I nije mi do kritike drugih, već do obogaćivanja vlastitog iskustva...:))
Drago mi je da Ti je prošli Nick bio NIKA, kip Nike iz Samotrake smatraju vrhuncem Helenskog kiparstva...:))